Neki dolaze izravno iz centara za maloljetnički pritvor, drugi putuju iz cijele Europe. Za nekoliko tisuća eura pucaju na šefove bandi, pale tvrtke ili daju lažna priznanja o ubojstvima. Ono što je nekad bilo nezamislivo, odavno je postalo stvarnost na njemačkim ulicama. U Hamburgu je 15-godišnji Nizozemac upucao čečenskog kriminalnog šefa. Na otoku Sylt, 15-godišnji Azerbajdžanac ispalio je nekoliko hitaca u frizerskom salonu. U Schleswig-Holsteinu, maloljetni Albanac priznao je ubojstvo koje nikada nije počinio. A nakon ubojstva bajkerske bande u Kölnu, istražitelji još uvijek tragaju za vjerojatno vrlo mladim napadačem koji je pobjegao s mjesta događaja na električnom skuteru.
Za istražitelje, ovi slučajevi više nisu slučajnost. Sigurnosne vlasti sada su fenomenu dale ime – "nasilje kao usluga". U ovom sustavu organizatori namjerno prepuštaju nasilje trećim stranama. Klijenti ostaju skriveni, dok tinejdžeri i mladi odrasli obavljaju prljavi posao. Ured kriminalističke policije Donje Saske (LKA) opisuje taj fenomen kao sustav u kojem se nasilni akti prepuštaju drugim osobama uz plaćanje. Prema LKA-u, to u biti funkcionira poput kriminalističke službe.
Prema agenciji klijent naručuje nasilje. Regruter traži prikladne počinitelje. Podupiratelji organiziraju oružje, vozila ili smještaj. Zločin u konačnici izvršavaju tinejdžeri ili mladi odrasli koji često nemaju osobnu vezu sa žrtvom. Često čak i ne poznaju stvarnog klijenta. Regrutiranje je sve više digitalno, putem usluga razmjene poruka, društvenih mreža, igraćih platformi i šifriranih chatova. Cilj je pronaći počinitelje koji su što mlađi, lako pod utjecajem, malo znaju o organizatorima i mogu pružiti samo ograničene informacije ako budu uhićeni. Kako bi identificirao potencijalne vođe i zaštitio maloljetnike, Savezni ured kriminalističke policije (BKA) čak je u travnju 2025. osnovao posebnu istražnu jedinicu pod nazivom "Grimm", piše BILD.
Kako ovaj sustav funkcionira, ilustrira slučaj iz Hamburga. Naime, 12. siječnja 2025., Mike F., 15-godišnji Nizozemac, ušao je u restoran u Steindammu. Tamo je upoznao Rizvana A. (49), istaknutu osobu u čečenskom kriminalnom podzemlju. Nadzorne kamere prikazuju tinejdžera kako vadi pištolj s lažnim mecima i puca gangsteru u noge. Ubrzo nakon toga, i sam student je bio u potrazi. Rizvan A. i njegovi pratitelji progonili su tinejdžera ulicama Hamburga, tukli ga i više puta ga pucali u noge. Mike F. je preživio, ali je teško ozlijeđen.
Zanimljivo je da je tinejdžer doveden u Hamburg posebno iz Nizozemske. Prema BILD-u, istražitelji sumnjaju da su kriminalci regrutirali tinejdžera za napad. Plaćanje je navodno bilo samo nekoliko tisuća eura. Slučaj na Syltu još je noviji. Nakon pucnjave u frizerskom salonu u Westerlandu, 15-godišnji azerbajdžanski dječak u pritvoru je od 5. lipnja 2026. Prema BILD-u, tinejdžer je prethodno nestao iz ustanove za mladež u Donjoj Saskoj. Istražitelji pretpostavljaju da su nepoznate osobe namjerno poslale maloljetnika na otok u Sjevernom moru. Na salon je ispaljeno nekoliko hitaca u visini glave. Samo pukom srećom nitko nije ozlijeđen. Sustav bi se mogao proširiti još dalje u slučaju ubijenog Albanca Reolsa H. u Schleswig-Holsteinu. Njegov sunarodnjak, Qerim D., tada 17-godišnjak, predao se policiji nakon što je tijelo pronađeno i izjavio: "Ubio sam čovjeka."
No istražitelji su posumnjali. Tinejdžer nije bio svjestan ključnih detalja mjesta zločina. Nedostajali su tragovi koji bi ga izravno povezali sa zločinom. Prema BILD-u, to je bio proračunati plan pravih nalogodavaca, za kojima se još uvijek traga na međunarodnoj razini, da tada 17-godišnjak bude samo kratko pritvoren i pušten nakon kratkog vremena, a kasnije oslobođen. D. nikada nije primio 30.000 eura koji su mu obećani. Ubojstvo bajkera u Kölnu također ima tipične karakteristike modernih naručenih ubojstava. U listopadu 2024. godine 32-godišnji Davide K. ubijen je ispred teretane. Počinitelj je pobjegao na električnom skuteru. Istražitelji su objavili slike mladića za kojeg se procjenjuje da ima između 16 i 25 godina. Čini se da je incident nastao zbog spora unutar bajkerske bande. Međutim, stvarni počinitelj ostao je neuhvatljiv. Upravo je to princip ''nasilja kao usluge''.
Europol također primjećuje sve veći broj maloljetnika koji su uvučeni u takve nasilne mreže. U analizi regrutiranja mladih prijestupnika upozoravaju da kriminalne mreže posebno ciljaju tinejdžere. Šefovi mame svoje žrtve obećanjima brzog novca, statusnih simbola i luksuznog načina života. Na platformama društvenih medija zločini se predstavljaju kao "misije" ili "izazovi" – gotovo kao zadaci u videoigri. Europol čak izvještava o slučajevima u kojima su tinejdžerima za ubojstva nuđeni iznosi od nekoliko tisuća eura do čak 20.000 eura. Mladi ubojice često se šalju diljem Europe kako ih nitko ne bi poznavao lokalno i kako bi istražiteljima otkrili što je manje moguće o svojim poslodavcima.
"Ovi mladi zaposlenici premještaju se naprijed-natrag između regija i gradova", navodi se u analizi Europola. To smanjuje vjerojatnost da će biti identificirani ili uhićeni.Iz perspektive organiziranog kriminala, maloljetnici imaju nekoliko prednosti. Privlače manje pažnje, lakše je na njih utjecati i imaju koristi od blažih odredbi maloljetničkog kaznenog zakona. Za vođe, ovo je savršen poslovni model. Međutim, za mlade ljude navodna brza zarada često završava zatvorom, doživotnom traumom, teškim ozljedama ili smrću. Rat mafije postaje sve anonimniji kao rezultat toga. A počinitelji su sve mlađi i mlađi.
Švedska se također bori s problemom "nasilja kao usluge" i teškim valom kriminala povezanog s bandama, u kojem kriminalne mreže posebno regrutiraju djecu i tinejdžere kao plaćene ubojice. Ovaj fenomen eskalirao je u duboku društvenu krizu. I tamo se glavno regrutiranje tinejdžera i dodjeljivanje ugovora za ubojstva i sabotaže odvija otvoreno putem šifriranih servisa za razmjenu poruka poput Telegrama, Signala ili Snapchata. Ponekad se regrutiraju djeca od 11 do 15 godina.