Investicijski bankarski div JP Morgan priopćio je kako mu je teško predvidjeti kako će rat između SAD-a i Irana utjecati na cijene nafte, poručivši ulagačima u rijetkoj bilješci da „jednostavno ne znamo kako modelirati završnicu”.
Banka navodi da je na početku sukoba pretpostavljala kako će postojati „ekonomske crvene linije” koje Trumpova administracija neće biti voljna prijeći te je stoga vjerovala da će dogovor o otvaranju plovnog puta kroz Hormuški tjesnac biti postignut još u lipnju.
Navodi se kako su te crvene linije uključivale rast cijena nafte iznad 100 dolara po barelu, stopu inflacije od 4 %, cijenu benzina iznad pet dolara po galonu i prinose na desetogodišnje državno zaduživanje na razini od 5 %.
„Tržište je na rubu”, naveli su analitičari.
JP Morgan golemo je ime u financijskom svijetu, stoga priznanje ove investicijske banke da se njezini stručnjaci muče s procjenom gospodarskog utjecaja američko-iranskog sukoba odražava koliko je nepredvidivo pokušavati dokučiti iduće poteze predsjednika Donalda Trumpa.
Izvor iz naftne i plinske industrije rekao je za BBC kako je „neobično” da tako ugledna investicijska kuća izda takvu bilješku, no dodao je da je to „odraz stanja na terenu”, s obzirom na neizvjesnosti oko sukoba.
Ulagači investicijske odluke često donose na temelju inflacijskih očekivanja, a cijena nafte ključni je čimbenik rasta cijena diljem svijeta, uzimajući u obzir široku upotrebu tog energenta i ovisnost čovječanstva o njemu.
Iako je cijena benzina i dalje ispod pet dolara, a inflacija još nije dosegnula 4 %, cijene nafte posljednjih su se tjedana ponovno popele iznad 100 dolara, a kamatna stopa – poznata kao prinos – na državne obveznice, koje se izdaju kako bi se SAD zadužio na financijskim tržištima, prešla je 5 %.
„Šest mjeseci poslije [od početka rata], mnoge od tih linija su prijeđene, no izlazna strategija nije jasnija, nego još nejasnija”, poručio je tim za istraživanje sirovina u JP Morganu.
„Prvi put od početka sukoba s Iranom nemamo osnovno polazište. Jednostavno ne znamo kako modelirati završnicu.”
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je prošlog tjedna kako ne vjeruje da će rat s Iranom završiti prije izbora na sredini mandata u studenome u SAD-u.
„Odmah nakon izbora, cijene nafte će se strmoglaviti”, rekao je Trump novinarima prošlog tjedna. „Mislim da će potrajati nešto duže od izbora na sredini mandata.”
Visoke cijene nafte stoje iza rasta troškova života u SAD-u i diljem svijeta, pri čemu cijene goriva i energije naglo rastu uoči hladnijih mjeseci.
Američka središnja banka, Federalne rezerve, ovog je tjedna podigla kamatne stope prvi put u više od tri godine te je signalizirala da bi se mogle dodatno povećati tijekom ove godine i u 2027. godini u pokušaju usporavanja rasta cijena.
Predsjednik Feda Kevin Warsh izjavio je kako je taj potez povučen jer je „inflacija previsoka i predugo traje”, premda se Trump nije složio s tom odlukom.
'Nema jasnih signala deeskalacije'
U bilješci JP Morgana analitičari navode procjenu da bi „poštena vrijednost” nafte u rujnu trebala biti oko 90 dolara po barelu, unatoč tome što se njome trguje iznad 100 dolara.
No, navode kako „tržište uračunava rizik” daljnjih poremećaja u trgovini.
Analitičari su naveli i dodatne rizike za opskrbu naftom na Bliskom istoku, budući da su jemenski Huti, koje podržava Iran, zauzeli područje na ulazu u plovni put u tjesnacu Bab al-Mandab, koji je još jedna ključna međunarodna pomorska ruta.
Sukob između Rusije i Ukrajine također nastavlja imati utjecaja.
Analitičari ističu da uz „odsutnost jasnih signala” deeskalacije rata, pretpostavka da je prekid globalne opskrbe naftom privremen „postaje sve teže održiva”.