Analiza satelitskih podataka otkrila je najveća ispuštanja metana u svijetu tijekom 2025. godine, ukazujući na ozbiljan, ali često zanemaren problem klimatskih promjena. Metan, izuzetno snažan staklenički plin, ima ogroman utjecaj na zagrijavanje planeta, a njegova nekontrolirana ispuštanja uglavnom su posljedica lošeg održavanja infrastrukture u naftnoj i plinskoj industriji.
Istraživanje je pokazalo desetke tzv. 'mega-curenja', pri čemu svako od njih ima klimatski učinak usporediv s radom jedne termoelektrane na ugljen. Ono što dodatno zabrinjava jest činjenica da su takvi problemi često tehnički lako rješivi, a u nekim slučajevima i financijski isplativi, jer se uhvaćeni metan može ponovno iskoristiti kao energent. Prema podacima projekta Stop Methane sa Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA), najveći broj ovih curenja zabilježen je u Turkmenistanu, zemlji čiji je opseg emisija već ranije opisivan kao teško pojmljiv. No, problem nije ograničen samo na jednu regiju. Velika ispuštanja zabilježena su i u Sjedinjenim Američkim Državama, posebice u Teksasu, kao i u Venezueli i Iranu.
Kako piše The Guardian, znanstvenici naglašavaju da ovakva situacija izaziva frustraciju jer postoje jednostavna rješenja koja se ne provode u praksi. Upravo zato pozivaju na veći javni i politički pritisak kako bi se problem ozbiljno adresirao. Osim industrijskih izvora, značajan udio emisija dolazi i s odlagališta otpada, gdje se raspadanjem organskog materijala oslobađaju velike količine metana. Najproblematičnija odlagališta nalaze se diljem svijeta, uključujući Tursku, Alžir, Maleziju i SAD.
Znanstvenici upozoravaju da metan danas uzrokuje oko 25% globalnog zagrijavanja te da njegove emisije bilježe zabrinjavajući rast od 2007. godine. Takav trend povećava rizik od nepovratnih klimatskih promjena. Ipak, za razliku od ugljikova dioksida, metan se brže razgrađuje u atmosferi, što znači da smanjenje emisija može imati relativno brz pozitivan učinak. Zbog toga ga neki stručnjaci nazivaju 'hitnom kočnicom' klimatske krize. Nova satelitska tehnologija omogućila je precizno lociranje izvora emisija, ali i identificiranje odgovornih kompanija. Unatoč tome, mnoge prozvane organizacije nisu odgovorile na upite za komentar.