Saveznici u NATO-u vode intenzivnu raspravu o tome treba li savezništvo usvojiti politiku obaranja ruskih zrakoplova koji narušavaju zračni prostor NATO-a, nakon niza incidenata koji su dodatno zaoštrili odnose s Rusijom. Podjele između zemalja poput Poljske, Estonije i baltičkih država, koje zagovaraju oštar odgovor, i Njemačke te nekih južnoeuropskih zemalja, koje pozivaju na suzdržanost, naglašavaju složenost pronalaženja zajedničkog stava. Pitanje je eskaliralo nakon hitnog sastanka Sjevernoatlantskog vijeća u utorak, koji je sazvala Estonija nakon što su tri ruska borbena zrakoplova prošli tjedan 12 minuta neovlašteno boravila u njezinom zračnom prostoru. Prema dvojici NATO-ovih dužnosnika, Poljska i Estonija zatražile su da završno priopćenje sastanka jasno naznači kako će se suočiti s vojnom silom. Međutim, Njemačka i neke južnoeuropske zemlje uspjele su ublažiti ton priopćenja. Američki general Alexus Grynkewich, vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu, izjavio je da je estonski incident vjerojatno bio slučajan, uzrokovan neiskustvom i nedovoljnom obučenošću ruskih pilota, prema izvješću CNN-a. Konačno priopćenje, koje su podržale sve 32 članice, zauzelo je kompromisni stav: "NATO i saveznici će, u skladu s međunarodnim pravom, koristiti sve potrebne vojne i nevojne alate za obranu i odvraćanje svih prijetnji iz svih smjerova. Odgovarat ćemo na način, u vrijeme i domeni po našem izboru".
Posljednjih tjedana Rusija je više puta testirala granice NATO-a. U posljednja dva tjedna, 21 ruski dron upao je u poljski zračni prostor, od kojih su neke oborili NATO-ovi borbeni zrakoplovi. Ruski napadni dron ušao je u Rumunjsku, tri zrakoplova preletjela su Estoniju bez uključenih transpondera, a prošlog vikenda ruski vojni zrakoplov nisko je preletio njemačku fregatu u Baltičkom moru, otkrio je njemački ministar obrane Boris Pistorius. Norveška je također izvijestila o tri narušenja svog zračnog prostora ove godine. Nije jasno jesu li svi incidenti bili namjerni. NATO i europski dužnosnici istražuju mogućnost da su, primjerice, dronovi u Poljskoj skrenuli s puta zbog ukrajinskog elektroničkog ometanja, prema CNN-u.
Zemlje na istočnom krilu NATO-a, poput Poljske i Estonije, inzistiraju na strogim mjerama. Poljski ministar vanjskih poslova Radek Sikorski upozorio je na hitnom sastanku Ujedinjenih naroda: "Ako još jedna raketa ili zrakoplov uđe u naš prostor bez dopuštenja – namjerno ili ‘slučajno’ – i bude oboren, a olupina padne na teritorij NATO-a, nemojte se žaliti. Upozoreni ste". Članice poput Njemačke, međutim, pozivaju na oprez. Pistorius je upozorio na „rusku zamku eskalacije“, naglašavajući da „nepromišljeni zahtjevi za obaranjem zrakoplova“ nisu korisni te da je suzdržanost odgovornost prema miru u Europi. Finski predsjednik Alexander Stubb također je savjetovao saveznike da „ne pretjeruju, ali budu dovoljno odlučni, jer Rusija razumije samo snagu“, rekao je u intervjuu za Bloomberg. General Grynkewich istaknuo je operativne razlike između obaranja dronova i pilotiranih zrakoplova, napominjući da potonje nosi veći rizik eskalacije zbog mogućih žrtava.
Visoki NATO-ov dužnosnik izjavio je za CNN da Rusija vjerojatno ispituje slabe točke u obrani saveza, prikupljajući informacije o spremnosti NATO-a na reakciju. Pistorius je podijelio tu zabrinutost, upozoravajući da Rusija „doslovno testira granice“ NATO-ovih država. Ipak, različiti pristupi unutar saveza – od poljskog zahtjeva za širokom primjenom vojnih sredstava do opreznijih stavova drugih članica – otežavaju jedinstven odgovor. Dok Rusija nastavlja s provokacijama, NATO se suočava s izazovom usklađivanja odlučnog odvraćanja s izbjegavanjem šireg sukoba. Nesuglasice unutar saveza naglašavaju potrebu za jasnijom strategijom u obrani zajedničkog zračnog prostora.