mjere zaštite

NATO i EU razvijaju nove tehnologije za dronove: 'Moramo biti spremni'

Foto
NATO i EU razvijaju nove tehnologije za dronove: 'Moramo biti spremni'
05.10.2025.
u 20:14
- Vidimo rusku agresiju; vidimo sabotaže diljem Europe. Stoga moramo biti spremni. A mi u Litvi, Latviji, Estoniji, Poljskoj, mi smo granica Europe. Stoga vjerujemo da će naši projekti biti implementirati i u drugim zemljama, kazao je Masiulis
Pogledaj originalni članak

Zbog sve učestalijih prijetnji dronovima, zemlje NATO-a i EU-a poduzimaju konkretne mjere zaštite ključne infrastrukture. Kako ne bi dizali skupe borbene avione, razvijaju se brojna rješenja protiv dronova.

Vojniku puška u ruci samo je alat kojim upravlja pravim oružjem. Naime, njome ispaljuje mrežu iz drona koji u zraku, poput pauka, lovi neprijatelja. Kada ga napokon ulovi i spusti na tlo, približava mu se robot veličine mačke. Kamere snimaju i pregledavaju ulov. Dio je to vojnih vježbi "Crvena oluja - Bravo" koje su se nedavno održale u središtu njemačkog grada Hamburga.

- Ovdje smo na urbanom području. Kad je riječ o dronovima, ovdje ih se mora neutralizirati drukčije nego na otvorenom prostoru ili u ruralnom području. Moramo se pobrinuti da nitko ne bude ozlijeđen, da nema kolateralne štete. Ovdje se radi o hvatanju i kontroliranom slijetanju opasnog drona u urbanoj sredini, pojasnio je Kurt Leonard, kapetan na moru, javlja HRT.

U vojnim bazama u Nizozemskoj i Portugalu razvijaju se nove tehnologije za dronove. NATO-ove specijalne snage proizvele su i testirale 3D printane čamce na daljinsko upravljanje. Cilj je njima prevoziti bespilotne letjelice, ali i uštedjeti.

- Jeste li vidjeli incident u Poljskoj? Moralo se poslati vrlo skupe mlazne borbene letjelice protiv vrlo jeftinih dronova, a u pomorskom području situacija je ista. Dakle, s pomoću vrlo jeftinih strojeva poput 3D pisača, možemo proizvesti vrlo jeftine alate i smanjiti opterećenje za gospodarstvo, pojasnio je Massimiliano Rossi, kontraadmiral mornarice, načelnik stožera NATO-ova Zapovjedništva specijalnih operacija.

Višestruki incidenti s dronovima iznad europskih zračnih luka, kao i povrede zračnog prostora zemalja članica, posebno zabrinjavaju države na istočnom krilu Saveza. Stoga Poljska, Litva, Estonija i Latvija, kao zemlje koje graniče s Rusijom, planiraju izgraditi betonske bunkere i mreže protiv dronova na vitalnim energetskim objektima.

- Vidimo rusku agresiju; vidimo sabotaže diljem Europe. Stoga moramo biti spremni. A mi u Litvi, Latviji, Estoniji, Poljskoj, mi smo granica Europe. Stoga vjerujemo da će naši projekti biti implementirati i u drugim zemljama, kazao je Rokas Masiulis, izvršni direktor operatera prijenosnog sustava Litgrid.

Europska unija najavila je i projekt zvan "Zid protiv dronova", odnosno skup tehnologija i sustava dizajniranih za zaštitu od prijetnji koje predstavljaju dronovi. Taj zid neće biti fizički, nego će upravo te različite tehnologije omogućiti detekciju, praćenje i neutralizaciju dronova kako bi se zaštitila ključna infrastruktura i vojni objekti zemalja Unije. 

MODERNO RATOVANJE

Može li se stati na kraj ruskim dronovima? 'Obrana postoji, ali ona je često skuplja od ofenzive'

Sustavi poput Rheinmetall Skyrangerplatforme za borbu protiv dronova već su uključeni u podršku ukrajinskoj obrani. Mnogi proizvođači oružja imaju slične tehnologije na raspolaganju. Müller također upućuje na sustave kamikaza dronova, čiji je cilj srušiti protivničke letjelice udarom iz zraka, te na energetske topove koji koriste snažne lasere ili mikrovalove za uništavanje cilja ili uništavanje elektronike dronova u letu.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.