Već nekoliko tjedana traju nastojanja da se organizira pomoć stanovnicima tog teško pogođenog grada, koji su ruske snage zauzele ubrzo nakon što je Moskva u veljači 2022. pokrenula invaziju na susjednu Ukrajinu. Obje su strane pohvalile prvu damu SAD-a Melaniju Trump zbog pomoći u postizanju primirja u gradu iz kojega je najmanje jedan stanovnik uspio pobjeći i rekao da se oni koji su ostali boje da će umrijeti od gladi.
No bilo kakav osjećaj šireg olakšanja u ratu koji traje već više od četiri i pol godine brzo je nestao nakon niza napada na ukrajinske gradove, među kojima je i napad na glavni željeznički kolodvor u Dnjipru na jugoistoku zemlje, u kojem je poginulo 14 ljudi. Primirje je ograničeno na područje oko grada, nasuprot ukrajinskom gradu Hersonu, koji se nalazi s druge strane rijeke Dnjipro.
„Razminiranje pravaca za humanitarnu misiju u Oleškiju je završeno“, objavile su dvije strane u gotovo identičnim priopćenjima koja su izdale ruska povjerenica za ljudska prava Jana Lantratova i njezin ukrajinski kolega Dmitro Lubinec. „Humanitarni konvoj spreman je za polazak.“ Konvoj će krenuti prema gradskoj bolnici, a stanovnicima koji žele napustiti grad bit će omogućeno da to učine u određenom vremenskom razdoblju. Nakon toga bit će podijeljeni paketi humanitarne pomoći, navodi se u priopćenjima.
Cilj operacije je odgovoriti na krizu u gradu koji je od 2022. odsječen unutar ratne zone. No ona je ujedno dio diplomatskog nadmetanja u kojem obje strane žele američkom predsjedniku Donaldu Trumpu pokazati da podupiru njegove mirovne napore, iako iz različitih razloga. Ruska povjerenica za ljudska prava Lantratova rekla je da u područje vodi četvero novinara konzervativne američke televizijske mreže Newsmax. Lubinec nije naveo o kojim je novinarima riječ.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je na sastanku s predstavnicima afričkih zemalja u Moskvi da će humanitarna pomoć civilima početi stizati u četvrtak i petak, „uz, između ostalog, potporu prve dame Sjedinjenih Država“.
Lubinec je Kijevu uputio „posebnu zahvalu“ osobi koja „osobno posvećuje svoje vrijeme i pozornost humanitarnoj misiji i pomoći civilima u Oleškiju“.
Trump je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija proglasio preprekom miru, dok je istodobno hvalio Putina, koji je u četvrtak rekao da Rusija „radi na pitanjima povezanima s mogućim mirnim rješenjem same ukrajinske krize“. Iako i Rusija i Ukrajina negiraju da namjerno napadaju civile, napadi na vlakove i drugu civilnu infrastrukturu postali su sve češći kako su se ukrajinske zalihe projektila za protuzračnu obranu smanjile. Istodobno je porastao i broj civilnih žrtava u Rusiji.
Američkim posredovanjem mirovni pregovori trebali bi se nastaviti idućeg mjeseca u Abu Dhabiju, nakon duge stanke, no dvije su strane i dalje vrlo udaljene kada je riječ o uvjetima za okončanje rata. Ipak, obje su svjesne mogućnosti da Trump, kojemu neovisno o ishodu američkih međuizbora za Kongres idućeg mjeseca ostaju još dvije godine mandata, utječe na tijek sukoba. Rusija se i dalje nada da će Trump moći izvršiti pritisak na Kijev kako bi pristao na sporazum koji bi ispunio mnoge ruske uvjete, među kojima su potpuna ruska kontrola nad ukrajinskim Donbasom i zabrana pristupanja Ukrajine NATO-u.
Kijev želi osigurati nastavak razmjene američkih obavještajnih podataka, kao i puni pristup nedavno poremećenom Muskovom sustavu za komunikaciju na bojištu, Starshieldu, te nastavak isporuke američke vojne opreme kupljene u Europi, uključujući projektile presretače za sustave Patriot. Primirje vrijedi samo za Oleški i šire područje Hersona, koje je godinama izloženo gotovo svakodnevnim napadima dronovima i topništvom. Vjeruje se da među ruševinama grada, koji je prije rata imao oko 24.000 stanovnika, i dalje živi oko 1500 ljudi, izloženo redovitom granatiranju te ozbiljnoj nestašici hrane i lijekova.
Ukrajina već dugo optužuje Rusiju da ne dopušta ulazak humanitarne pomoći niti izlazak stanovnika. Rusija pak tvrdi da su ukrajinske mine na prilaznim cestama i ukrajinsko granatiranje onemogućili dopremu pomoći i sigurnu evakuaciju stanovništva. Do sredine četvrtka ni Ukrajina ni Rusija nisu izvijestile o kršenju primirja, koje bi trebalo trajati do nedjelje. Stanovnici koji žele napustiti grad i vratiti se na teritorij pod kontrolom ukrajinske vlade trebali bi izaći preko Krima pod ruskom kontrolom, zatim prijeći u južnu Rusiju te odatle zrakoplovom biti prebačeni u Bjelorusiju, iz koje će moći prijeći granicu s Ukrajinom.