Na Kosovu se danas održavaju parlamentarni izbori, treće u samo 18 mjeseci, nakon što nijedna stranka nije uspjela osigurati dovoljno snažnu većinu za kraj političke krize u toj zemlji.
Najmlađa europska država veći dio protekle godine bila je bez funkcionalne vlade jer fragmentirani parlament prvo nije uspio izabrati svog predsjednika, a potom ni predsjednika države.
Analitičari ponovno predviđaju pobjedu stranke Samoopredjeljenje aktualnog premijera Albina Kurtija. No Kurti će ovaj put ipak morati postići kompromis s oporbenim strankama kako bi osigurao dvotrećinsku većinu potrebnu za izbor novog predsjednika države.
Njegova stranka na posljednjim je izborima u prosincu osvojila 51,1 posto glasova, što je porast u odnosu na 42 posto iz veljače 2025. godine.
Nakon toga nije uspjela postići dogovor s ostalim strankama oko kandidata za uglavnom ceremonijalnu funkciju predsjednika, što je u travnju rezultiralo raspuštanjem parlamenta i raspisivanjem još jednih prijevremenih izbora.
Kurtijeva stranka došla je na vlast 2021. godine s naglašenije nacionalističkim programom usmjerenim na socijalnu politiku, piše Reuters. Poput svih stranaka na Kosovu, ona njeguje prozapadnu orijentaciju, ali se i protivi daljnjim ustupcima Srbiji.
Kosovsko izborno povjerenstvo priopćilo je da se za 120 zastupničkih mjesta u parlamentu natječe više od 900 kandidata iz 17 stranaka i tri koalicijska bloka.
Registrirano je oko 2,1 milijun birača, što je broj koji premašuje 1,6 milijuna prijavljenih stanovnika Kosova. Razlog leži u brojnoj dijaspori, pretežno smještenoj u zapadnoj Europi, na izborima tradicionalno sklonoj Kurtijevoj stranci.