Otkako je njemačka kancelarka Angela Merkel objavila da se neće ponovo kandidirati za predsjednicu Kršćansko-demokratske unije (CDU), a samim time i da neće produžiti svoj mandat na čelu Njemačke poslije 2021. godine, Europska unija našla se gotovo u stanju uzbune, u najmanju ruku u stanju neizvjesnosti, piše DW.
Ta neizvjesnost prelila se i preko granica Unije – na zapadni Balkan. Dužnosnici, analitičari, ali i građani te regije, posljednjih dana bavili su se mogućim posljedicama povlačenja političarke koja je bila „principijelna podrška" i „dala svoj osobni pečat" procesu proširenja Europske unije na zapadni Balkan.
„Kancelarka Angela Merkel nije najavila odlazak s položaja kancelarke Savezne Republike Njemačke, već s mjesta predsjednice CDU-a. To znači da, dokle god je ona kancelarka, teško da može doći do nekih bitnijih promjena u njemačkoj politici prema jugoistočnoj Europi i prema politici proširenja EU-a. Ja ih ne očekujem", kaže za DW direktor briselskog ureda njemačkog Instituta za međunarodna i sigurnosna pitanja Dušan Reljić.
Kontinuitet njemačke politike
Briselski analitičari koji se bave pitanjem proširenja i uopće politikom EU-a prema zapadnom Balkanu, složni su u ocjeni da takav potez kancelarke neće u velikoj mjeri promijeniti politiku Berlina prema proširenju i regiji. U Centru za europsku politiku u Bruxellesu napominju da može doći do određene „promjene duha njemačkih inicijativa kada je u pitanju proširenje", ali naglašavaju da se prije svega radi o politici jedne države, a ne politici samo njezinog lidera.
U Marshallovom fondu SAD-a za Njemačku ocjenjuju da je politika Njemačke prema zapadnom Balkanu određena interesima koji se odnose, kako na stabilnost, tako i na ekonomiju, i da će ti interesi „opstati, bez obzira tko bio na vlasti u Berlinu". Iako zemlje zapadnog Balkana nisu značajan vanjskotrgovinski partner Njemačke, njemačke kompanije i zaklade prisutne su u regiji. Njemačka je, s Angelom Merkel na čelu, i osmislila Berlinski proces, a zatim i plan „Berlin plus" – sve u cilju da se tu regiju ekonomski ojača i bolje poveže i međusobno, i s EU-om.
Pitanje koje se postavlja jest hoće li poslije Angele Merkel doći netko tko će imati sličnu angažiranost i inicijativu kada je zapadni Balkan u pitanju. „Angela Merkel je osobno investirala u EU-politiku proširenja, a u trenutku kada je Europska komisija oslabila u vođenju tog procesa Njemačka je uskočila na to mjesto", podsjeća Rosa Balfour.