Ruska invazija na Ukrajinu ne pokazuje znakove završetka, a pritisak na vojske s obje strane granice je sve veći. Nekoliko vlada pozvalo je svoje građane da ne nasjedaju na ponude da odu na bojište za određeni novac. Novi izvještaj Međunarodne federacije za ljudska prava (FIDH) i dvije druge organizacije analizira regrutaciju stranaca u Rusiji i dokumentira moskovsku kampanju ciljanja ranjivih populacija putem varljivih strategija.
Prema ukrajinskoj obavještajnoj službi navedenoj u studiji, u ruskim redovima bori se 18.000 stranaca. Moskovska vojska povećala je regrutaciju iz inozemstva za 30 % između prošlog rujna i veljače. Nakon što je regrutirala građane iz ključnih područja utjecaja poput Srednje Azije i Afrike, Kremlj se sada okrenuo i Latinskoj Americi u ratu protiv Ukrajine. Kuba i Kolumbija glavna su žarišta regrutacije u regiji, uz neke izolirane slučajeve u Argentini i Brazilu, pipe El Pais.
Upotreba stranih dragovoljaca u ovom ratu nije nova. Od ožujka 2022., samo nekoliko tjedana nakon početka ruske invazije, i Ukrajina i Rusija odobrile su uključivanje boraca iz drugih zemalja. Ukrajina je osnovala Međunarodnu legiju, a Rusija je pokrenula veliku kampanju za olakšavanje ulaska stranaca u svoje redov,: ubrzala je postupak izdavanja viza i pojednostavila proceduru za dobivanje ruskog državljanstva za svakoga tko potpiše ugovor na najmanje godinu dana s oružanim snagama. Osim tih administrativnih prednosti, najviše što je privlačilo ljude bile su plaće, mjesečne isplate od oko 3000 eura i jednokratne bonuse do 30.000 eura, pa i više.
S tim poticajima broj stranih regruta samo je nastavio rasti. Zemlja koja šalje najviše ljudi je Kuba. Ukrajinska vojna obavještajna služba procjenjuje da je ruska vojska ugovorila 20.000 kubanskih građana. Prema istom izvoru, prosječno vrijeme preživljavanja ovih regruta na bojištu jedva iznosi 150 dana. Izvještaj navodi broj stranih boraca ubijenih u borbi na 3388 — brojku koju je dala ukrajinska obavještajna služba, ali je nemoguće neovisno provjeriti.
"Izvješća iz 2026. sugeriraju da čak jedan od pet stranih boraca pogine u borbi, pri čemu se gotovo polovica tih smrtnih slučajeva događa unutar prva četiri mjeseca borbenog raspoređivanja", navodi se u istraživanju. To se događa jer se mnogi raspoređuju u visokorizične jurišne jedinice bez adekvatne obuke.
Kubanski ratni zarobljenik kojeg je intervjuirala organizacija Truth Hounds, koja istražuje zločine počinjene u Ukrajini, rekao je da mu je glavna motivacija za borbu uz Rusiju bila bijeg iz vlastite zemlje. "Novac i život na Kubi su s***e. Na prvoj liniji fronte ima milijuna Kubanaca i ja sam ih vidio", rekao je prema izvještaju. Čovjek je rekao da je regrutiran preko Facebooka za civilni posao koji je zahtijevao samo ispunjavanje digitalnog obrasca. Obećana plaća bila je 1700 eura. Po dolasku u Rusiju shvatio je da je riječ o prevari.
Iste mreže imaju jaku prisutnost i u Kolumbiji, zemlji koja je nakon desetljeća unutarnjeg sukoba jedan od najvećih svjetskih izvoznika plaćenika. Tvrtke koje obično osnivaju visokorangirani bivši vojni časnici djeluju kao posrednici za regrutaciju u mnoge zemlje, uključujući Rusiju, Ukrajinu, Meksiko i Sudan. Istraga lokalnih novina El Espectador imenuje tvrtku Global Qowa Al Basheria, koju su osnovala dva brata prezimena Batte, obojica umirovljeni pukovnici kolumbijske vojske. Obojica su ovog mjeseca sankcionirani od strane američkog Ministarstva financija zbog slanja Kolumbijaca u borbu u sudanskom građanskom ratu.
Iako mnogi ulaze u posao znajući da idu u rat, većina ne očekuje da će postati topovsko meso. Kolumbijac koji se trenutačno bori u ruskim redovima rekao je za EL PAÍS da se prijavio preko TikTok računa, prateći prijatelja koji je učinio isto i kojemu je obećana mjesečna plaća od 3000 eura. Niti jedan nije zamišljao da će postati 'mamac'.
"Stranci su prvi koje šalju na prvu liniju fronte. Kad stignemo, kažu nam da ćemo biti obučavani tri mjeseca, ali nakon 15 dana već smo u borbi", kaže u WhatsApp pozivu iz bolnice u kojoj se oporavlja od ozljeda zadobivenih u napadu dronom. Budući da ne može boriti, prima samo oko 420 eura mjesečno. Unatoč ozljedama ruke i bubrega, Kolumbijac tvrdi da "nitko ne dobiva bolovanje, čak ni zbog bolesti". "Vidio sam ljude s samo jednom nogom koje šalju na front", tvrdi.
Jimena Reyes, direktorica za Amerike u FIDH-u, kaže da izvještaj ne samo dokumentira kremaljske varljive strategije regrutacije stranaca, već i detaljno opisuje fizičke i psihičke zlouporabe u tu svrhu. To je slučaj i s nekoliko muškaraca iz Srednje Azije intervjuiranih za istraživanje. "Reći migrantu da će biti zadržan ili deportiran ako ne potpiše ugovor je zlouporaba", objasnila je Reyes u telefonskom razgovoru.
Izvještaj preporučuje da države poduzmu mjere za suzbijanje regrutacije. S jedne strane, poziva vlade da donesu zakone koji kriminaliziraju trgovinu, kao što je Kolumbija učinila ove godine. "Riječ je o političkoj volji i brizi za najsiromašnije i najranjivije, koji su žrtve ovih shema", objašnjava Reyes. Kolumbijski borac u Rusiji koji je razgovarao s EL PAÍS-om kaže da je biti tamo "pakao", ali se i boji da će biti kriminaliziran u vlastitoj zemlji, kao što se dogodilo u nekim afričkim državama onima optuženima za plaćeništvo. "Svi želimo izaći odavde, iako se čini nemogućim ciljem", rekao je.