Čelnici Škotske, Walesa i Sjeverne Irske sastat će se u ponedjeljak u Cardiffu kako bi dogovorili tješnju suradnju u nastojanju za ustavne promjene i pravo na samoodređenje. Riječ je o dosad nezabilježenom susretu čelnika triju dijelova Ujedinjenog Kraljevstva koji se zalažu za neovisnost ili ujedinjenje s Irskom.
Na sastanku bi trebali sudjelovati škotski prvi ministar John Swinney, velški prvi ministar Rhun ap Iowerth i sjevernoirska prva ministrica Michelle O'Neill, a pridružit će im se i Mary Lou McDonald, predsjednica Sinn Féina i čelnica oporbe u irskom parlamentu. Čelnici bi u Cardiffu trebali potpisati memorandum o razumijevanju kojim će se njihove stranke obvezati na suradnju u područjima gospodarstva, energetike, odnosa s Europom, međunarodne suradnje i prava na samoodređenje. Posebno će zahtijevati priznavanje prava njihovih naroda da demokratskim putem odlučuju o vlastitoj budućnosti, uključujući održavanje referenduma o ustavnom statusu.
Sastanak se održava nakon svibanjskih izbora u Walesu, na kojima je Plaid Cymru postao najveća stranka u velškom Seneddu, a njegov čelnik Rhun ap Iowerth preuzeo je dužnost prvog ministra. Time su, prvi put, na čelu Škotske, Walesa i Sjeverne Irske političari čije stranke zagovaraju neovisnost ili promjenu sadašnjeg ustavnog položaja. Škotsku vodi John Swinney iz Škotske nacionalne stranke (SNP), dok je na čelu Sjeverne Irske Michelle O'Neill iz Sinn Féina. Sinn Féin zagovara ujedinjenje Sjeverne Irske s Republikom Irskom. Swinney tvrdi da je riječ o jasnom znaku da sadašnje uređenje više nije održivo. „Status quo nije održiv i Westminster se mora pripremiti za budućnost nakon Ujedinjenog Kraljevstva“, poručio je, prema pisanju The Telegrapha.
Sastanak predstavlja i dodatni pritisak na britanskog premijera Andyja Burnhama, koji je nedavno izjavio da bi novi referendum o škotskoj neovisnosti mogao biti održan ako za njega postoji „jasan konsenzus“ u Škotskoj. Međutim, Burnham je u pismu Swinneyju u četvrtak jasno poručio da novi referendum o škotskoj neovisnosti nije na stolu prije sljedećih parlamentarnih izbora. Podsjetio je i na izborni program Laburističke stranke, kojim je stranka obećala da neće podržati neovisnost ni novi referendum. Istodobno, pitanje budućnosti Sjeverne Irske ima drugačiji pravni okvir. Sporazum na Veliki petak predviđa mogućnost održavanja referenduma o ujedinjenju Irske ako se procijeni da postoji vjerojatnost da bi većina birača u Sjevernoj Irskoj glasovala za izlazak iz Ujedinjenog Kraljevstva. Sastanak u Cardiffu dolazi samo dva dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump tijekom posjeta Dublinu rekao da bi volio vidjeti ujedinjenu Irsku. Na pitanje kako bi ujedinjenje moglo biti loše, Trump je odgovorio da bi to „bila sjajna stvar“.
Memorandum koji će čelnici potpisati neće se odnositi samo na pitanje neovisnosti. Stranke će se obvezati i na suradnju u gospodarstvu, energetici i odnosima s Europskom unijom. Škotska i Wales, u slučaju neovisnosti, žele ponovno postati članice EU-a, dok bi Sjeverna Irska u slučaju ujedinjenja bila dio Republike Irske, odnosno Europske unije. Velški Plaid Cymru pritom želi od britanske vlade dobiti veće ovlasti za velšku vladu, među ostalim u području poreza i javne potrošnje.
Stranka traži i prihode od Crown Estatea, uključujući prihode povezane s morskim područjem na kojem se grade pučinske vjetroelektrane, kao i promjenu sustava financiranja Walesa te prijenos dodatnih ovlasti u područjima poput policije i financiranja željeznice. Sinn Féin poručuje da ujedinjenje Irske više nije „daleka težnja“. „Sada je vrijeme da se ozbiljno pripremimo za taj izbor“, poručili su iz stranke, uz ocjenu da bi rad na stvaranju nove Irske trebao početi već sada.