Novo istraživanje

JESTE LI ZNALI da tek 10 posto najbogatijeg stanovništva godišnje uzrokuje bilijunsku ekološku štetu

Foto: Ilustracija
JESTE LI ZNALI da tek 10 posto najbogatijeg stanovništva godišnje uzrokuje bilijunsku ekološku štetu
19.06.2026.
u 08:26
Istraživači navode da su najštetniji oblici potrošnje povezani s hranom, posebice crvenim mesom koje je jedan od glavnih uzroka krčenja šuma, te s potrošnjom energije, uključujući avioputovanja, grijanje i hlađenje domova, koji se i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na fosilna goriva
Pogledaj originalni članak

Najveći potrošači, koji čine deset posto svjetskog stanovništva, godišnje prouzrokuju ekološku štetu procijenjenu do 5,7 bilijuna dolara, pokazalo je novo istraživanje sveučilišta Oxford i Leiden.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Communications Sustainability, taj iznos veći je od ekonomije gotovo svake države na svijetu, osim Sjedinjenih Američkih Država i Kine, te premašuje globalne financijske nedostatke za borbu protiv klimatske krize i gubitka biodiverziteta.

Najveći dio te potrošačke skuoine koncentriran je na sjeveru.

U Sjedinjenim Američkim Državama ona obuhvaća više od polovine stanovništva, dok u Europskoj uniji čini između 40 i 45 posto građana, piše The Guardian.

Istraživači navode da su najštetniji oblici potrošnje povezani s hranom, posebice crvenim mesom koje je jedan od glavnih uzroka krčenja šuma, te s potrošnjom energije, uključujući avioputovanja, grijanje i hlađenje domova, koji se i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na fosilna goriva.

Prosječna godišnja ekološka šteta koju prouzrokuje osoba iz globalnih deset posto najvećih potrošača procjenjuje se na između 2300 i 7500 dolara, dok se za pripadnike te skupine u SAD-u iznos kreće od 19.000 do 63.000 dolara.

Studija pokazuje da gubitak biodiverziteta čini najveći dio ukupne štete, između 47 i 56 posto, dok klimatska kriza sudjeluje s dodatnih 36 do 45 posto. 

Istraživači smatraju da bi vlade mogle usmjeriti poreze na luksuznu potrošnju, bogatstvo i emisije ugljika prema skupinama s najvećom potrošnjom, čime bi se smanjile emisije i zagađenje, a istovremeno prikupila sredstva za održivu tranziciju i smanjenje nejednakosti.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.