U petak istječe rok za američki zakon iz doba Vijetnamskog rata o ograničavanju ratnih aktivnosti predsjednika na 60 dana nakon kojih on za nastavak sukoba mora tražiti odobrenje Kongresa.
Prema aktu o ratnim ovlastima iz 1973. američki predsjednici imaju 60 dana da vode ratne akcije u odgovoru na neposrednu prijetnju ili napad na SAD bez potvrde Kongresa.
Sjedinjene Države i Izrael napale su Iran 28. veljače, a predsjednik Donald Trump je službeno obavijestio Kongres 48 sati kasnije, čime je aktiviran rok koji istječe 1. svibnja.
Američki ministar rata Pete Hegseth u svjedočenju pred Senatom u četvrtak je rekao da je dvotjedno primirje odgodilo rok, a mjera iz 1973. predsjedniku daje 30 dana produženja u svrhu sigurnosti vojske pri povlačenju, piše CNN.
Dio demokrata u Kongresu upozorava da se rok od 60 dana uopće nije smio primjenjivati jer nije postojala neposredna prijetnja iz Irana, dodaje američki medij.
Neimenovani američki dužnosnik za Reuters je rekao da je dvotjedno primirje započeto početkom travnja bilo u svrhu nadolazećeg roka. "Neprijateljstva koja su započela u subotu, 28. veljače, smatraju se okončanima", rekao je dužnosnik, objašnjavajući stajališta Trumpove administracije. Dodao je i da od početka krhkog primirja prije više od tri tjedna nije bilo razmjene vatre između američkih oružanih snaga i Irana.
Analitičari i dužnosnici Kongresa ranije su rekli kako očekuju da će Trump izvijestiti to tijelo o 30 dana dugom produženju ili samo zanemariti rok, uz argument da je prekid vatre okončao sukob.