Situacija u Iranu i dalje je izrazito nejasna jer zemlja praktički nema internet, mobilne mreže su prekinute, a medijski izvori su strogo kontrolirani. Nitko zapravo ne zna što se događa na terenu, a broj mrtvih razlikuje se ovisno o izvorima. Prosvjedi koji su započeli krajem prosinca dobili su masivan zamah, dok vlada i Iranska revolucionarna garda nastoje uspostaviti red i prikazati situaciju prema svojoj naraciji, dok strani mediji izvještavaju o nasilju i represiji. Iranska Revolucionarna garda u subotu je upozorila da je održavanje sigurnosti "crvena linija", dok se vojska obvezala zaštititi javnu imovinu. Klerikalni establišment pojačao je napore u suzbijanju najvećih prosvjeda u Iranu u posljednjim godinama. Priopćenje garde i vojske uslijedile su nakon američkih upozorenja iranskim čelnicima, uključujući predsjednika Donalda Trumpa i državnog tajnika Marca Rubia, koji su izrazili podršku "hrabrom narodu Irana".
U emitiranom priopćenju na državnoj televiziji, Revolucionarna garda optužila je "teroriste" da su tijekom protekle dvije noći ciljali vojne i sigurnosne baze, što je rezultiralo smrću nekoliko civila i sigurnosnog osoblja, te paljenjem imovine. Garda je istaknula da je očuvanje stečevina Islamske revolucije iz 1979. i sigurnost zemlje neprihvatljivo ugroziti. Vojska tvrdi da neprijatelji, uz podršku Izraela i "neprijateljskih skupina" koje Teheran označava kao terorističke, pokušavaju destabilizirati iranske gradove i potaknuti nemire širenjem lažnih tvrdnji o podršci narodu. Vojska je građanima poručila da ostanu budni i nacionalno osviješteni te da djeluju u okviru "nacionalnog jedinstva" kako bi spriječili zavjere. U koordinaciji s vrhovnim vođom Alijem Hamneijem, vojska će pratiti događaje u regiji i štititi nacionalne interese, stratešku infrastrukturu i javna sredstva.
U isto vrijeme, tužitelj u Istočnom Azerbajdžanu objavio je zapljenu 220 komada oružja i uhićenje trojice krijumčara, što je dodatno pojačalo napetosti. Prosvjedi su započeli 28. prosinca zbog pogoršanja ekonomske situacije. U Teheranu i drugim gradovima prosvjednici marširaju i skandiraju protuvladine slogane, iranske vlasti blokiraju internet diljem zemlje. Vrhovni vođa Ali Hamnei naglasio je da Republika "neće popustiti" pred saboterima i izgrednicima. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi optužio je SAD i Izrael za miješanje u prosvjede, dok je odbio mogućnost strane vojne intervencije. S druge strane, svjetski lideri poput Macrona, Starmera i Merza osudili su ubojstva prosvjednika, a Trump je najavio da bi SAD mogli "vrlo snažno udariti Iran" ako dođe do daljnjih nasilnih smrti civila.
Iranski prosvjedi predstavljaju kombinaciju socijalnog nezadovoljstva i političkih tenzija. Vlada i vojni establišment reagiraju prijetnjama i represijom, dok istodobno koriste narativ o vanjskim neprijateljima za opravdavanje svojih akcija. Nedostatak interneta i mobilne komunikacije otežava potvrdu stvarnog broja mrtvih i razmjera nasilja, što stvara kontrast između službene iranske verzije i izvještaja stranih medija. To implicira da trenutna situacija, iako ozbiljna, možda nije toliko katastrofična kao što se prikazuje izvana, ali ostaje vrlo nestabilna i opasna za građane na terenu.