Irak su prošli tjedan napustili posljednji američki vojnici, što su pozdravili gotovo svi upleteni u život te zemlje.
U Washingtonu se povlačenje proslavilo. Predsjednik Donald Trump na mreži Truth Social nazvao je cijeli angažman "vrlo skupim izletom u pakao".
"Došli smo se boriti protiv kalifata. Kalifata više nema. Idemo kući!", poručio je.
Plan povlačenja dogovorili su 2024. tadašnji predsjednik Joe Biden i irački premijer Mohammed Šia al-Sudani, a Trumpova administracija ga je provela.
Irački premijer Ali al-Zaidi dan povlačenja proglasio je početkom "nove faze" iračkog suvereniteta.
Odnosi dviju zemalja odsad se oslanjaju na strateški okvirni sporazum iz 2008., koji predviđa američku sigurnosnu potporu, ali ne obvezuje Washington. Pentagon najavljuje nastavak ciljane obuke i obavještajne potpore.
Al-Zaidi obećava gospodarsku "renesansu" i nove izvozne rute za naftu mimo Hormuškog tjesnaca, zbog čije je blokade iračka proizvodnja u ožujku pala do 60 posto.
"Sukobi oko Iraka uvijek otežavaju gospodarsku suradnju, a da ne spominjemo da naoružanim skupinama daju izgovor za opstanak", rekao je Hamzeh Hadad iz Centra za novu američku sigurnost.
SAD su se iz Iraka prvi put povukle krajem 2011., nakon invazije 2003. kojom je srušen Sadam Husein. Na vrhuncu 2007. ondje je bilo oko 170.000 američkih vojnika. Vratile su se 2014., na poziv Bagdada, nakon što je Islamska država zauzela velike dijelove Iraka i Sirije. U Iraku je u tom razdoblju poginulo oko 4.500 američkih vojnika.
Slavlje paravojnih skupina
Proiranske skupine, pak, povlačenje prikazuju kao vlastitu pobjedu, a ne kao uspjeh kampanje protiv Islamske države.
Harakat Hezbolah al-Nudžaba (HHN) i As'hab al-Kahf, šijitske paravojne skupine koje su se borile protiv sunitskih ekstremista iz Islamske države, ocijenile su da je odlazak Amerikanaca "povijesna pobjeda".
"Protjerivanje poraženih okupacijskih snaga s iračkog tla početak je punog suvereniteta", poručio je Abu Mudžahid al-Asaf, dužnosnik HHN-a. U istoj je izjavi upozorio al-Zaidija da će svaka vlada koja ne radi za dobrobit naroda biti srušena "svim sredstvima".
Razoružanje milicija ostaje ključno otvoreno pitanje. Bagdad je povlačenje izvorno vezao uz rok od 30. rujna za predaju oružja nedržavnih skupina, no al-Zaidi ga je pomaknuo na lipanj 2027. jer skupine to zasad odbijaju.
Bivši američki veleposlanik u Iraku Douglas Silliman smatra da al-Zaidi povlačenjem želi "politički oslabiti" milicije i oduzeti im glavni izgovor za držanje oružja. Lahib Higel iz Međunarodne krizne skupine upozorila je, pak, Washington da ne gura premijera u vojni sukob s proiranskim skupinama "koji vjerojatno ne može dobiti".
Zabrinuti Kurdi
Kurdska regija s druge strane traži jamstva za svoju sigurnost.
Čelnik Kurdske demokratske stranke (KDP) i bivši predsjednik kurdske regije Masoud Barzani u četvrtak je najavio vrlo tijesnu koordinaciju sa saveznom vladom u Bagdadu protiv svake prijetnje, "nosila ona ime ISIS ili bilo koje drugo". Podržao je i al-Zaidijeve napore u borbi protiv korupcije i razoružanju proiranskih milicija.
Mohammed Salih s američkog Instituta za istraživanje vanjske politike (FPRI) kaže da su Kurdi zabrinuti i da se pitaju znači li odlazak vojnika kraj američke obveze prema regiji, kojoj su SAD tri desetljeća bile ključni sigurnosni jamac.
Najviše ih brine protuzračna obrana. Ministarstvo pešmergi navodi da je regija od izbijanja rata SAD-a s Iranom 28. veljače pretrpjela više od tisuću napada dronovima i balističkim projektilima.
Amerikanci su iz Erbila odvezli sustave Patriot i C-RAM. "Odlazak SAD-a iz kurdske regije u ovim složenim regionalnim okolnostima, bez osiguranog obrambenog sustava, razlog je za zabrinutost", stoji u priopćenju ministarstva.
"Ranjivi smo, napadaju nas", rekao je premijer kurdske vlade Masrour Barzani za Financial Times. "Ostati sami, bez odgovarajućeg obrambenog sustava, to je sramotno." Kifah Mahmoud, savjetnik Masouda Barzanija, ustvrdio je da protuzračne obrane danas nema ni u kurdskoj regiji ni u ostatku Iraka.
Glasnogovornik regularne iračke vojske Sabah al-Numan poručio je da vojska Kurdistan neće ostaviti nebranjenim. Bagdad pregovara o kupnji protuzračnih sustava od Južne Koreje, Turske i SAD-a te istražuje nove bilateralne vojne sporazume s Washingtonom.