Ovaj izravni susjed Francuske, smješten u Pirenejima, bilježi jedan od najviših životnih standarda u Europi. No, iza tog blagostanja krije se golem nedostatak radne snage.
S populacijom koja je upravo dosegnula 90.105 stanovnika, ova kneževina, stisnuta između Francuske i Španjolske, uživa ugled zemlje blagostanja. Njezin bruto domaći proizvod po stanovniku iznosi 42.320 dolara, odnosno oko 39.000 eura, što je svrstava u sam vrh europskih gospodarstava. Porezni sustav ostaje iznimno blag, s porezom na promet čija je gornja granica 4,5%, piše Linternaute
Razina primanja oslikava to gospodarsko zdravlje. Prema podacima Svjetske banke, prosječni mjesečni bruto dohodak po stanovniku doseže oko 3.700 eura, što je znatno iznad europskog prosjeka procijenjenog na gotovo 2.640 eura. Prosječna mjesečna plaća prešla je novu granicu: u svibnju 2026. godine iznosila je 2.760,46 eura, što je porast od 7,7% na godišnjoj razini, dok je medijalna plaća porasla za 5,2% i dosegla 2.235,73 eura.
Svi sektori u Kneževini Andori bilježe koristi od ovog rasta plaća. Trgovina na malo ostvarila je najveći skok s rastom od 14,5%, čime je njezin prosjek narastao na 2.405,99 eura. Financijski sektor uvjerljivo predvodi ljestvicu s 4.972,10 eura, ispred proizvodnje i distribucije električne energije, plina i vode s 3.607,83 eura. Na drugom kraju ljestvice nalaze se hotelijerstvo s 2.151,69 eura i poljoprivreda s 2.000,11 eura.
No, iza ovih impresivnih brojki krije se neravnoteža: domaća radna snaga više nije dovoljna za funkcioniranje gospodarstva. Unatoč smanjenju imigracijskih kvota, koje su ove godine utvrđene na 800 općih dozvola, andorska vlada morala je u lipnju odobriti dodatnih 250 dozvola, namijenjenih upravo deficitarnim zanimanjima. Zdravstvo, obrazovanje, skrb o starijim i bolesnim osobama, pomoć u kući te vozači autobusa nalaze se među prioritetima.
Turizam također nudi brojna radna mjesta. Za ljeto 2026. godine kneževina je odobrila 500 privremenih dozvola za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, a nakon što je ta kvota popunjena, dodano je još 250. Osobito nedostaju konobari, hotelske sobarice i kuhari. Pokrenut je i dosad neviđeni pilot-program zapošljavanja u inozemstvu s 450 dozvola za razdoblje od prosinca 2026. do kolovoza 2027. godine, što pokazuje da sezonalnost nestaje i da se turistička aktivnost sada proteže na cijelu godinu.
Plaća nije jedini adut za odlazak na rad u Andoru. Strani radnici uživaju snažna jamstva utvrđena Zakonom o radnim odnosima: 40-satni radni tjedan, 30 dana godišnjeg odmora i potpunu socijalnu zaštitu putem Andorske blagajne socijalnog osiguranja (CASS), koja pokriva zdravstveno osiguranje, nezaposlenost i mirovinu. Radnik za to izdvaja doprinos od 6,5%. Porez na dohodak i dalje je vrlo nizak: ne plaća se na neto osnovicu do 24.000 eura, dok mu je najviša stopa ograničena na 10%.
Budući da Andora nije članica Europske unije, nijedna nacionalnost nema automatsko pravo na rad, no državljani EU-a prolaze kroz pojednostavljene postupke. Zahvaljujući bilateralnim sporazumima, Francuzi, Španjolci i Portugalci uživaju u olakšanim uvjetima, osobito kada je riječ o spajanju obitelji.