Dronovi su u srijedu vrebali iznad Hrvatske. Naime, policija je na području cijele države prvi put provela veliku preventivno-represivnu akciju nadzora prometa pomoću dronova s ciljem povećanja sigurnosti prometa na cestama i smanjenja posljedica prometnih nesreća. U akciji je sudjelovao maksimalan broj policijskih službenika, uz uporabu svih raspoloživih uređaja i opreme, uključujući i bespilotne letjelice kojima su upravljali posebno osposobljeni policijski službenici.
Posebna pozornost posvećena je sankcioniranju "četiri ubojice u prometu" - nepropisne brzine, vožnji pod utjecajem alkohola ili droga, nekorištenju sigurnosnog pojasa i dječje sjedalice te nepropisnoj uporabi mobitela. Nadzor je, također, bio usmjeren i na vozače mopeda i motocikala. Pomoću dronova, između ostalog, utvrđivani su prekršaji poput nekorištenja sigurnosnog pojasa, nepropisne uporabe mobitela, prolaska kroz crveno svjetlo, nepropisnog pretjecanja, nepoštivanja prometnih znakova i slično. Kakva je procedura nakon što policija utvrdi prekršaj i zaustavi vozilo?
- Ovdje u blizini nalaze se naši kolege u redovitim ophodnjama, Ukoliko naš pilot uoči prekršaj, on to dojavljuje kolegama u blizini mjesta nadzora. Oni će pokušati to vozilo zaustaviti. Naš uređaj ima foto i video zapis te bilježi kompletan prekršaj i druge podatke koji nam trebaju, od registracije vozila do počinjenja prekršaja. Ukoliko ga zaustavimo, procesuiramo ga na samom mjestu prekršaja, a ako ne, dobit će obavijest na kućnu adresu - rekao je novinarima na jednoj od lokacija na kojima se provodila akcija u Požegi voditelj poslova prometne policije u PU požeško-slavonskoj Zvonimir Lukačević.
Razvoj bespilotnih letjelica otvorio je širi spektar mogućnosti njihove primjene u području nadzora i upravljanja prometnom infrastrukturom. Automatski nadzor cesta primjenom bespilotnih letjelica novo je područje interesa znanstvene i stručne zajednice. Nadzor cestovnog prometa dosad se uglavnom obavljao primjenom klasične tehnologije poput stacionarnih kamera, senzora te manualnog brojanja, ali primjenom inovativnih rješenja poput dronova taj se proces može unaprijediti i olakšati.
U usporedbi s fiksnim kamerama za brzinu ili s prometnom ophodnjom koja stoji uz sam kolnik, dronovi su ipak manje vidljivi i ne postoji mogućnost da drugi sudionik upozori na prisutnost policije. Neke od prednosti bespilotnih letjelica za nadzor prometa su i manje potrebnih kamera, šira pokrivenost te to što za razliku od kamera ne zahtijevaju specifičnu lokaciju za postavljanje. Osim toga, dronovi zbog svoje mobilnosti mogu stvoriti snimku iz raznih kutova te tako prikupiti više informacija o nesrećama i prekršajima. Što se tiče područja primjene, posebna pozornost posvećuje se sigurnosti cesta, uključujući istraživanje učestalosti nesreća i procjene rizika, potrebu detekcije vozila, analizu prometnog toka te upravljanje infrastrukturom autocesta.
Policija pomoću dronova može lakše detektirati incidentne situacije, utvrditi krivca te čim prije vratiti promet u normalu. - Moderniziramo se i mi, koristimo sve dostupne uređaje i opremu u koju sada spadaju i bespilotne letjelice. Sve policijske uprave imaju određenu količinu dronova, sigurno će biti nabavljani i dalje. Dosad smo ih koristili većinom za očevide prometnih nesreća, a sada idemo i u segment nadzora i procesuiranja sudionika – istaknuo je Lukačević. Iako se nadzor prometa dronovima na prvi pogled čini kompliciran, zapravo je sve vrlo jednostavno. Dronovi su policijskim službenicima na terenu dodatni alat koji, kada se dignu u zrak, putem svojih kamera pružaju detaljan uvid u događanja u prometu
Bio je to faktor iznenađenja za vozače koji nisu bili svjesni da ih snima dron. Na pitanje koliko dron mora biti blizu da bi imali dobar kadar i dobru sliku, iz policije odgovaraju da ih, ovisno o lokaciji, podižu na otprilike desetak metara od vozača. Dron je opremljen senzorom za automatsko izbjegavanje prepreka. S jednim punjenjem baterije, može biti u zraku 30-ak minuta i domet mu je 20-ak kilometara. - Dron vidi isto što i policijski službenik, ali on nam omogućava da budemo i na mjestima gdje policijska ophodnja to možda ne može, koristimo ih na način da se putem videouređaja, odnosno njegove kamere vrši uvid u stanje u prometu. Ovisno o pozivi gdje se vrši nadzor, dron može biti na visini od oko šest metara, na udaljenosti od oko 20 metara od samog raskrižja, tako da je kut pogodan – objasnio je Goran Medić, zamjenik načelnika druge postaje prometne policije u Zagrebu
Podaci govore da je od početka ove godine u prometnim nesrećama smrtno stradalo 228 osoba, 24 više nego u istom razdoblju lani (porast od 11,8 posto). Policija je stoga pozvala sve sudionike u prometu na odgovorno ponašanje i dosljedno poštivanje prometnih propisa kako bi se zaštitio svaki život na našim cestama.