PROBLEMI ČETIRI PARA

Hrvatima u Zambiji prijeti kazna i do 20 godina zatvora

Foto: mwebantu.com
Hrvatima u Zambiji prijeti kazna i do 20 godina zatvora
10.01.2023.
u 20:07
Hrvatske institucije pokušavaju pohvatati konce slučaja koji je razotkrio niz nelogičnosti kada je riječ o posvajanju djece iz inozemstva
Pogledaj originalni članak

Ako sud u Zambiji proglasi Hrvate krivima za pokušaj trgovine ljudima, odnosno djece, prijeti im kazna "ne kraća od deset, ni dulja od dvadeset godina". To je - zasad - samo jedan od mogućih scenarija na osnovi onoga što se čulo jučer u sudnici u gradu Ndoli nedaleko od granice s Kongom gdje je osmorici hrvatskih državljana pročitano što im se stavlja na teret, a oni su se očitovali da za ta djela nisu krivi. 

Ne osjećaju se krivima 

Što će se dalje događati, s kakvim dokazima uopće barata tamošnja policija i tužiteljstvo, tek će se vidjeti. Također, činjenica da je riječ o strancima nije beznačajna - bilo da je riječ o tome da je percepcija tamošnje javnosti da "stranci na sudu prolaze bolje i lakše od domaćih ljudi koje trpaju u zatvor za džoint" ili će im to biti otegotna okolnost ako na ovom slučaju sud odluči pokazati zube.

Hrvatski državljani dovedeni su na sud jučer ujutro, no postupak je prvo kasnio, a potom je opet počeo kad su se stekli uvjeti da svi razumiju što im se stavlja na teret. Tužiteljstvo je navelo da ih se tereti za kazneno djelo trgovine ljudima, odnosno djecom, u pokušaju. Svi su razumjeli optužnicu te su izjavili da se ne osjećaju krivima. Tužiteljstvo je potom navelo kako su bitni elementi za podizanje optužnice Zakon protiv trgovine ljudima Republike Zambije te njegov članak 3, stavak 1 i 2 (trgovanje ljudima s kaznom od 23 do 35 godina), u vezi s člankom 12 za kazneno djelo trgovine ljudima (djecom) u pokušaju, za što je zapriječena kazna od 10 do 20 godina. No treba napomenuti da je riječ o interpretaciji zakona, jer nitko u Hrvatskoj nije upućen u njihovo pravosuđe i tumačenje zakona. Također, nejasnoću su dodatno unijeli lokalni mediji koji su uz optužbe o trgovanju djecom dodali i napomenu "u svrhu eksploatacije". Tužiteljstvo je pripremilo zajedničku optužnicu za sve optužene, doznajemo. Hrvatske državljane pred sudom zastupa odvjetnik dodijeljen po službenoj dužnosti Kelvin Silwimba. No hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, koje nije ni na koji način bilo uključeno u proces posvajanja, već sad pruža konzularne usluge hrvatskim građanima. U suradnji s državama članicama EU koje imaju predstavništvo u Zambiji sastavilo je popis provjerenih odvjetnika te je poslalo optuženima i njihovim obiteljima. Zasad nisu angažirali novog odvjetnika. Uvjeti u kojem se nalaze Hrvati nisu, kažu nam, ni bolji ni lošiji od onih u kojima se nalaze drugi pritvorenici, a čak se i čuju s obiteljima. Nisu idealni, ali nemaju većih primjedbi na postupanje. Hrvatski konzul ih je posjetio četiri puta i donio im stvari koje su tražili, između ostalog i neke lijekove i hranu. Iako je njihov odvjetnik jučer na sudu tražio da ih se pusti da ostatak postupka provedu na slobodi uz plaćanje jamstva te da neće utjecati na svjedoke, tužitelj Francis Mulenga se tome usprotivio, tvrdeći da su stranci i da postoji opasnost od bijega. Nastavak postupka i odluka o jamčevini bit će sutra. Dok se čeka sudski rasplet u Zambiji, hrvatske institucije pokušavaju pohvatati konce tog slučaja koji je razotkrio niz nelogičnosti i praznina u sustavu kada je riječ o posvajanju djece iz inozemstva.

Foto: mwebantu.com
Hrvati u Zambiji

Da su u Registar potencijalnih posvojitelja upisana dva od četiri uhićena para koja su u Zambiji posvojila djecu iz Konga, navodilo je prije Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Jedan je par registriran 2021., a drugi 2022. godine, što znači da od tada imaju pozitivno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Naknadno se, pak, doznalo da su preostala dva para u postupku upisa u registar. Zatražili smo dodatno pojašnjenje Ministarstva. - Osobe koje žele da ih se obradi kao potencijalne posvojitelje podnose pismo namjere i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje dosadašnjem centru za socijalnu skrb, sada područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Činjenica da je netko podnio zahtjev za izdavanje navedenog mišljenja ne znači da će dobiti pozitivno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje temeljem kojeg se upisuju u registar potencijalnih posvojitelja - odgovaraju nam u Ministarstvu. 

Haška konvencija

Pojašnjavaju i kako je Ministarstvo rada i socijalne politike središnje tijelo za postupanje temeljem Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, zvane još i Haška konvencija. Žele li građani posvojiti dijete iz države koja je potpisnica te konvencije, obraćaju se ovom ministarstvu kao središnjem tijelu. - Ministarstvo nije nadležno za postupke posvojenja iz tzv. trećih država, odnosno država koje nisu ugovornice Konvencije. Međutim, unatoč tome, pojedini potencijalni posvojitelji kontaktiraju s Ministarstvom radi dobivanja informacija i savjeta u vezi s posvojenjem djeteta iz trećih zemalja - poručuju.
 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.