POSLJEDNJI PREDSJEDNIK SSSR-A

Gorbačov je smatrao da je Zapad postao arogantan. Otkriveno i što je mislio o Putinu zbog napada na Ukrajinu

GORBAČOV:
Mihail Gorbačov
Foto: STRINGER/REUTERS
Foto: Thomas Peter/REUTERS
31.08.2022.
u 06:48
Gorbačov je vraćen na čelo zemlje, ali republike su jedna za drugom preuzimale sve više ovlasti, i na kraju 1991. proglasile raspad SSSR-a, čemu se sam Gorbačov snažno protivio
Pogledaj originalni članak

Mihail Gorbačov, posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza, i čovjek kojeg se općenito smatra jednim od ključnih lidera koji su pridonijeli kraju hladnog rata, umro je u utorak u 92. godini, izvijestile su ruske novinske agencije. Gorbačov je na čelu SSSR-a bio od 1985. do 25. prosinca 1991., dana kada je podnio ostavku na mjesto predsjednika najveće zemlje na svijetu koja je tim činom i službeno prestala postojati.

Došavši na čelo SSSR-a u vrijeme kada je ta velesila uvelike stagnirala, pokrenuo je velike reforme među kojima su najpoznatije bile glasnost (smanjivanje državne cenzure) i perestrojka (gospodarske reforme). Decentralizirao je sustave odlučivanja te se u mnogim republikama, od baltičkih do Gruzije i Armenije, javio snažan nacionalizam. U kolovozu 1991. skupina tvrdolinijaških komunista pokušala je državni udar kako bi srušila Gorbačova s namjerom gušenja demokracije i očuvanja SSSR-a, no to je spriječio narodni prosvjed.

Foto: STRINGER/REUTERS

Gorbačov je vraćen na čelo zemlje, ali republike su jedna za drugom preuzimale sve više ovlasti, i na kraju 1991. proglasile raspad SSSR-a, čemu se sam Gorbačov snažno protivio. No, zbog nemogućnosti da održi veliku federaciju na okupu, kao i zbog ekonomske krize u njegovu mandatu, u Rusiji je njegova ličnost ostala većinom kontroverzna, a tijekom 1990-ih postao je i vrlo nepopularan. Na predsjedničkim izborima u Rusiji 1996. za Gorbačova je glasalo 0,5% birača.

Foto: Thomas Peter/REUTERS

Na Zapadu pak je Gorbačov ostao većinom prepoznat zbog svojih napora da se poprave odnosi sa Zapadom, i Sjedinjenim Državama te da se dvije zemlje obvežu da će ograničavati nuklearno naoružanje. Mnogi mu priznaju i demokratičnost, zalaganje za socijaldemokraciju umjesto rigidnog komunizma te napore da se u SSSR-u izbjegne veliki rat u vrijeme raspada države. Godine 1990. dobio je Nobelovu nagrade za mir. Posljednjih mjeseci nije se oglašavao o napadu Rusije na Ukrajinu, no smatrao je da je Zapad postao arogantan te je 2016. podržao aneksiju Krima, zbog čega mu je Ukrajina zabranila ulazak u zemlju. S druge je strane bliskom prijatelju nedavno rekao da mu se čini da je ruski predsjednik Vladimir Putin, napadom na Ukrajinu, poništio njegovu životnu misiju, pisao je ruski Forbes.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.