Australski farmeri ponovno vode bitku s jednom od najgorih pošasti koje mogu pogoditi poljoprivredu. Dijelove zapadne i južne Australije zahvatila je velika najezda miševa koja uništava usjeve, ulazi u domove i poljoprivrednicima uzrokuje milijunske gubitke. Prema pisanju britanskog Telegrapha, na pojedinim poljima bilježi se između 3.000 i 4.000 miševa po jutru zemlje, što je višestruko više od razine koja se službeno smatra najezdom. Poljoprivrednici užurbano postavljaju otrovne mamce kako bi spasili usjeve žitarica, dok istodobno moraju ponovno sijati dijelove polja koje su glodavci već uništili. Australski mediji navode kako je riječ o drugoj velikoj najezdi u posljednjih pet godina.
Stručnjaci ističu da su glavni uzroci ovogodišnje eksplozije populacije miševa rekordna prošlogodišnja žetva i obilne oborine koje su osigurale gotovo neograničene zalihe hrane. Belinda Eastough, vlasnica farme od gotovo 5.700 hektara sjeveroistočno od grada Geraldtona, kaže da su vremenski uvjeti stvorili savršeno okruženje za razmnožavanje glodavaca. „Prošle godine imali smo rekordnu žetvu, što je miševima osiguralo obilje hrane“, rekla je. Ljetne kiše dodatno su potaknule rast mladih biljaka, pa su, kako slikovito opisuje farmerica, miševi umjesto samo „odreska“ dobili i „salatu“.
„Miševi su doslovno živjeli u raju“, kazala je. Australske vlasti najezdom smatraju situaciju kada se na jednom jutru zemlje nalazi najmanje 320 miševa. Prema procjenama farmera, na nekim poljima njihov broj trenutno premašuje tu granicu i više od deset puta. „Nekada bi brojnost pala kada bi ostali bez hrane, ali ove godine to se nije dogodilo. Živim noćnu moru“, dodala je Eastough.
Stručnjaci upozoravaju da se populacija miševa može povećavati nevjerojatnom brzinom kada postoje dovoljno hrane i vlage. Kućni miševi spolnu zrelost dosežu već sa šest tjedana starosti, a ženke svakih 19 do 21 dan mogu okotiti između šest i deset mladunaca. U povoljnim uvjetima velik broj mladih preživi do odrasle dobi, što dovodi do naglog rasta populacije. Steve Henry, stručnjak za štetnike iz australske nacionalne znanstvene agencije, rekao je za BBC da farme prijavljuju „tisuće i tisuće miševa po hektaru“. „To je ogroman problem jer se radi o iznimno važnom razdoblju za poljoprivrednike“, upozorio je.
Osim gospodarske štete, najezda ostavlja i ozbiljne psihološke posljedice na stanovnike pogođenih područja. „Kad se borite sa sušom, možete ući u kuću, zatvoriti vrata i barem nakratko pobjeći od problema. Ali kada imate miševe, oni su u kuhinji, u ormarićima, posvuda oko vas“, rekao je Henry. Dodaje da mnogi stanovnici noću doslovno slušaju kako glodavci trče preko kreveta dok pokušavaju spavati. Posljednja velika najezda 2021. godine bila je toliko ozbiljna da je jedan zatvor u saveznoj državi Novi Južni Wales morao privremeno premjestiti stotine zatvorenika zbog štete koju su glodavci nanijeli električnim instalacijama i stropnim konstrukcijama.
Australija se istodobno suočava i s novim porastom populacije divljih kunića, još jedne invazivne vrste koja desetljećima stvara velike štete u poljoprivredi i prirodi. Znanstvenici su od 1950-ih koristili različite viruse kako bi smanjili broj kunića, no životinje su s vremenom razvile otpornost na neke od najvažnijih bioloških metoda kontrole. Zbog toga njihov broj ponovno raste, dok stručnjaci traže nova rješenja. Upravo zbog dugogodišnjih problema s invazivnim vrstama Australija danas ima među najstrožim biološko-sigurnosnim pravilima na svijetu. Jedan od najpoznatijih slučajeva dogodio se 2015. godine kada su holivudski glumac Johnny Depp i njegova tadašnja supruga Amber Heard izazvali međunarodnu pozornost nakon što su svoje pse doveli u Australiju bez poštivanja karantenskih pravila. Australske vlasti tada su zaprijetile da će životinje biti uklonjene iz zemlje ili eutanazirane ako odmah ne budu vraćene.