Europska unija u ponedjeljak je formalno otvorila prvu fazu pristupnih pregovora s Ukrajinom, čime je okončano dvogodišnje kašnjenje prouzročeno mađarskim vetom. Razgovori u Luksemburgu, koje je potvrdio glasnogovornik Vijeća EU, označavaju važnu prekretnicu na putu ratom razorene zemlje k članstvu.
U početnoj fazi pregovora, poznatoj kao prvi klaster, zemlje moraju, između ostalog, pokazati da njihov pravosudni sustav i javna uprava ispunjavaju standarde EU.
Proces pristupnih pregovora podijeljen je u šest tematskih klastera koji obuhvaćaju ukupno 33 poglavlja. Dodatna dva poglavlja pregovaraju se izvan klastera.
EU je formalno pokrenuo pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom u lipnju 2024. Međutim, otvaranje prvog pregovaračkog klastera s Ukrajinom blokirala je Mađarska pod tadašnjim premijerom Viktorom Orbánom.
Novi mađarski premijer Péter Magyar nedavno je objavio da je postigao dogovor s Ukrajinom o mjerama za jačanje prava etničke mađarske manjine u zemlji. Magyar je takav sporazum postavio kao uvjet za ukidanje veta Budimpešte na pregovore Ukrajine o pristupanju EU.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je otvaranje prvog pregovaračkog klastera "ogromnim korakom naprijed" i pohvalila Ukrajinu zbog iznimna napretka u reformama.
Zemlje kandidati moraju se u potpunosti uskladiti sa zakonima i standardima EU. To znači da pregovori obično traju godinama i ne postoji jamstvo da će biti uspješno završeni.
Sadašnje članice EU moraju se jednoglasno složiti oko otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja, što nosi rizik od zastoja.
EU je pokrenuo pristupne pregovore s Turskom 2005. godine, ali su sada potpuno na čekanju zbog zabrinutosti oko demokracije, vladavine prava i temeljnih prava.
U slučaju Ukrajine očekuje se da će pristupni pregovori trajati najmanje deset godina i bili bi završeni tek nakon završetka ruskog rata protiv Ukrajine.
Njemački kancelar Friedrich Merz nedavno je predložio poseban "pridruženi" status za Kijev dok se zemlja ne može u potpunosti pridružiti EU, što bi Ukrajini omogućilo da sudjeluje na summitima EU i ministarskim sastancima bez ikakva prava glasa.
Međutim, Merzova ideja naišla je na otpor u Ukrajini zbog straha da bi takav poseban status mogao marginalizirati zemlju umjesto da je približi članstvu u EU.