Smješten na granici s Rusijom, estonski grad Narva mogao bi biti idealno mjesto za ruskog predsjednika Vladimira Putina ako bi planirao invaziju. Samo most razdvaja dvije zemlje. Stanovništvo je podijeljeno. Dok su neki članovi ruskog govornog područja u gradu nostalgični za svojom sovjetskom prošlošću, drugi se boje moskovskih ratnih ambicija. U očekivanju mogućeg napada, estonski civili prolaze vojnu obuku i pripremaju se za sve moguće ishode, piše France 24.
Politico je u prosincu prošle godine pisao kako se Narva, grad priljubljen uz rusku granicu, suočava s konstantnim izazovima koje Moskva postavlja, od ometanja satelitske navigacije do krađe graničnih plutača, glasne propagande, špijunskih dronova... "Ne želimo biti ti koji će započeti treći svjetski rat, ali suočeni smo s neprekidnim pokušajima provokacija koje bi mogle eskalirati situaciju", kazao je Egert Belitšev, glavni ravnatelj estonske policije.
Pojedini stanovnici otvoreno izražavaju svoje stavove. "Živim u Estoniji, ali imam rusko državljanstvo. Prije 1991. godine, živjeli smo bez granica i svi su bili zadovoljni", izjavio je jedan muškarac za France 24. Dio starije generacije Estonaca koji govore ruski prisjećaju se vremena kada je njihova zemlja bila dio sovjetskog bloka. Iako predstavljaju malobrojnu manjinu, Putin bi to mogao iskoristiti kao izgovor za svoje ambicije. "Moguće je da iskoristi situaciju stanovnika ove regije koji govore ruski zbog svojih interesa", rekao je drugi muškarac, piše Telegraf.
Četvrtina od 1,4 milijuna stanovnika Estonije je etnički ruska. Većina njih su estonski državljani s dubokim vezama s zemljom. Međutim, Kremlj vješto manipulira etničkim razlikama, tvrdeći da ima posebnu ulogu u zaštiti ruske dijaspore. Ovaj pristup, primijenjen u Gruziji i Moldaviji, poslužio je i kao izgovor za invaziju na Ukrajinu. Postoji bojazan da bi Kremlj mogao pokušati isti scenarij u istočnoj Estoniji, bogat etničkim Rusima, s ciljem izazivanja NATO-a na globalnu konfrontaciju. Neuspjeh u odgovoru na takvu provokaciju doveo bi u pitanje vjerodostojnost članka 5 NATO-a o kolektivnoj obrani.
Vladimir Putin, čak je nagovijestio 2022. godine, nedugo nakon početka invazije na Ukrajinu, da Narva povijesno pripada Rusiji. Narva je, treći po veličini grad u Estoniji, geografski je bliža Sankt Peterburgu nego Tallinnu. Od oko 56.000 stanovnika, 96% govori ruski, a trećina posjeduje rusku putovnicu. Belitšev, etnički estonski sigurnosni dužnosnik, opisuje Narvu kao "granicu slobodnog svijeta" i izražava sumnju u spremnost NATO saveznika za potencijalne scenarije u ovoj regiji.
U zemlji je raspoređeno oko 900 britanskih vojnika kao dio multinacionalnih NATO snaga u zrakoplovnoj bazi Tapa zapadno od Tallinna. Francuska također ima tamo svoje trupe. Britanska vlada obećala je da će njezina 4. brigada borbenog tima biti u stanju pripravnosti za brzo raspoređivanje. NATO je stvorio borbene skupine u većini istočnih zemalja članica i planira proširiti te skupine u Latviji i Litvi. Nije preuzeo tu obvezu u Estoniji zbog manjka u britanskoj vojsci, koja ima na raspolaganju samo dvije oklopne brigade. Ako bi Rusija napala, malo je vjerojatno da bi NATO snage u Tapi, dopunjene s 7.700 aktivnog osoblja Estonije (povećano na 43.000 u slučaju rata), imale dovoljno vatrene moći da odbiju ofenzivu, pisao je Politico.
Štoviše, nedavni posjet belgijske delegacije bio je usredotočen na to kako evakuirati svoje državljane, zanemarujući ozbiljnu raspravu o tome kako se trupe mogu brzo poslati u obranu baltičkih zemalja, rekao je Belitšev.
"Kada dođe do invazije, već je prekasno", rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur u Tallinnu. "Moramo se pozabaviti sustavom ranog upozoravanja i unaprijed biti jasni da ćemo, ako prva osoba prijeđe granicu, odmah reagirati", kazao je. Estonija je tek 1991. godine ponovno stekla neovisnost kada se Sovjetski Savez raspao, i od tada je požurila ojačati veze s EU-om i NATO-om. Opasnost koju predstavlja Moskva istaknuta je 2014. godine, kada je časnika sigurnosnih službi Estona Kohvera otela i zatvorila Rusija. Pušten je godinu dana kasnije u razmjeni zatvorenika.
"Možemo li biti sigurni da se tako nešto neće ponovno dogoditi?" rekao je Belitšev. Belitšev je rekao da je plan pokriti svaki metar 338 kilometara duge estonske granice s Rusijom nadzornom tehnologijom. Program vrijedan 157 milijuna eura usmjeren je na jačanje zaštite granice u Narvi. Belitšev je rekao da Estonija gradi ono što on naziva "zid dronova" koji koristi digitalne sustave za blokiranje neprijateljskih dronova. Plan je također regrutirati policijsku rezervu od 1.000 sigurnosnih djelatnika diljem zemlje kao podršku u slučaju većeg događaja, uz 29.000 volontera koji se već obučavaju kao dio Estonske obrambene lige. Jačanje brojeva nije lako na mjestu poput Narve jer kandidati moraju tečno govoriti estonski i biti državljani da bi služili u policiji.