Amerika će danas objaviti uvođenje embarga na uvoz nafte iz Rusije, u potezu koji zasad ne prate i europske države, ali koji je dodatno gurnuo cijene nafte na svjetskom tržištu prema rekordno visokoj razini. Europska komisija je u utorak, pak, objavila plan o smanjenju uvoza ruskog plina za dvije trećine već ove godine, što bi se u najvećoj mjeri nadomjestilo uvozom ukapljenog plina iz drugih zemalja preko LNG terminala u Europskoj uniji.
Na neformalnom summitu šefova država i vlada EU, koji počinje u četvrtak u francuskom Versaillesu, očekuje se usvajanje izjave kojom se sve države članice “slažu o postupnom ukidanju ovisnosti o uvozu ruskog plina, nafte i ugljena”.
Prema Komisijinom prijedlogu, koji će odmah dobiti potporu na najvišoj razini na summitu u Versaillesu, EU računa da može preko LNG terminala uvoziti 50 milijardi prostornih metara (bcm) ukapljenog plina više nego do sada, i to svake godine, počevši od ove. Ukapljeni plin je, podsjetimo, tradicionalno skuplji od onog koji dolazi plinovodom iz Rusije. Tih dodatnih 50 bcm-a činilo bi polovicu od oko 100 milijardi prostornih metara ruskog plina koji se želi nadomjestiti plinom iz drugih izvora.
Još 10 bcm-a nadomjestilo bi se kroz plinovode koji do Europe ne vode iz Rusije, kao što je plinovod TAP iz Azerbajdžana. Ostatak bi se nadomjestio povećanjem kapaciteta vjetroelektrana, proizvodnjom biometana i obnovljivog vodika te na druge načine.
- Moramo postati neovisni o ruskoj nafti, ugljenu i plinu. Naprosto, ne možemo se oslanjati na dobavljača koji nam ekplicitno prijeti - poručila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. Cijena barela nafte (Brent) na svjetskom tržištu skočila je na 139 američkih dolara, najvišu razinu u posljednjih 14 godina, nakon što je u nedjelju navečer državni tajnik Antony Blinken rekao da Amerika vodi vrlo aktivne razgovore sa svojim europskim saveznicima o embargu na rusku naftu.
Nakon što su Nijemci u ponedjeljak dali do znanja da ne podržavaju takav embargo, cijena je pala na oko 120 dolara, no u utorak se opet počela dizati (124 $) čim je američki predsjednik Joe Biden u svoj dnevni raspored ugurao obraćanje naciji povodom novih sankcija Rusiji zbog Ukrajine. Izvori iz Bijele kuće brifirali su novinare uoči tog Bidenovog obraćanja da je predsjednik donio odluku o uvođenju embarga, da je Amerika taj potez “koordinirala” s Europljanima, ali da je Europljani neće pratiti u tom potezu. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck (iz stranke Zelenih) rekao je kako su Amerikanci svjesni da Europa ne želi uvesti embargo.
- SAD samo 7,5 posto svoje nafte uvozi iz Rusije, dok u Njemačkoj govorimo o 35 posto. Situacija se ne može uspoređivati - rekao je Habeck i dodao da bi, u slučaju da Europa prati Ameriku u takvom potezu, nastupila teška gospodarska kriza u Europi. Brojna poduzeća otišla bi u stečaj i porasla bi nezaposlenost.
- A to treba izdržati. Ne govorimo o tri dana ili tri tjedna, nego, recimo, o tri godine… Ne govorimo o kratkoročnim skokovima cijena, nego trajno visokim cijenama fosilnih goriva - rekao je ministar Habeck u razgovoru za njemački RTL.
Europska komisija planira do kraja travnja predstaviti zakonske izmjene koje će uvesti obvezu da podzemna plinska skladišta u EU do 1. listopada svake godine, prije početka sezone grijanja, budu napunjena iznad 90 posto kapaciteta. Plan postupnog ukidanja ovisnosti o ruskom plinu Komisija je nazvala “REPower EU”. Već od prije EU ima plan, pod nazivom “Fit for 55”, smanjenja ukupne potrošnje plina za 20 posto do 2030., ali ruska invazija na Ukrajinu potaknula je Europsku komisiju da smisli brže smanjenje ovisnosti o ruskom plinu već od ove godine.
EU uvozom iz Rusije pokriva 45 posto svoje potrebe za plinom, oko trećinu svoje potrebe za naftom, i oko polovicu svoje potrebe za ugljenom. U Komisiji priznaju da smanjenje uvoza ruskog plina za dvije trećine u godinu dana neće biti nimalo lako: - Bit će teško, krvavo teško, ali je moguće ako smo voljni ići dalje i brže nego ikad prije… Ako je ikad postojalo vrijeme da to učinimo, to je sada - poručio je Frans Timmermans, izvršni potpresjednik Komisije zadužen za Green Deal.