Europska kućanstva ove bi zime mogla plaćati veće račune za plin i struju ako veleprodajne cijene ostanu visoke dovoljno dugo da se taj trošak prenese na krajnje potrošače, piše Euronews.
Referentna veleprodajna cijena plina u Europi, nizozemski TTF, u utorak je premašila 66 eura po megavatsatu (MWh), što je tek blagi pad s početnih 68 eura. Za usporedbu, početkom godine cijena je bila oko 29 eura. Iza naglog rasta stoji zabrinutost investitora zbog mogućeg zatvaranja Hormuškog tjesnaca tijekom zime, a situaciju dodatno kompliciraju povijesno niske zalihe plina u Europskoj uniji uoči sezone grijanja.
Rekordno niske zalihe plina
Podaci udruženja Gas Infrastructure Europe pokazuju da je popunjenost skladišta plina u EU-u 24. kolovoza bila na 62,99 posto. Natasha Fielding, urednica za plin i energente u tvrtki Argus Media, za Euronews Business kaže kako su europska skladišta neuobičajeno prazna za ovo doba godine. Ta je razina, dodaje, znatno ispod petogodišnjeg prosjeka od 79 posto. "Jedini put u posljednjih 15 godina kada su zalihe bile ovoliko niske bilo je 2021., uoči zadnje velike plinske krize", istaknula je Fielding.
Od velikih europskih tržišta najniže zalihe imaju Njemačka, s popunjenošću skladišta od samo 51 posto, i Nizozemska s 44,3 posto, prenosi Index.hr.
Ovisnost o uvozu i prognoze cijena
Institut Oxford Economics u izvješću od 13. kolovoza, objavljenom prije zadnjeg skoka cijena, naveo je da je potrošnja plina u EU za 15 do 20 posto niža nego 2021. godine. Prema izvješću, Unija može funkcionirati i s nižim zalihama, ali to podrazumijeva veće oslanjanje na uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) zimi. Takav scenarij stavlja EU u izravnu konkurenciju s azijskim kupcima za dostupne pošiljke. Ta je konkurencija već pojačana zbog blokade Hormuškog tjesnaca, kojim prolazi gotovo petina svjetske trgovine LNG-om, pa bi nadmetanje Europe i Azije moglo dodatno podići veleprodajne cijene.
Analitičarke Goldman Sachsa, Samantha Dart i Laura Cyr, smatraju da trenutne cijene "neće biti dovoljne da Europa upravlja zalihama tijekom zime", prenosi Bloomberg. One procjenjuju da bi u scenariju postupne normalizacije izvoza s Bliskog istoka do 2027. cijena na TTF-u u prosincu ove godine vjerojatno morala porasti iznad 100 eura po MWh. To je 110 posto više od njihove osnovne prognoze od 50 eura po MWh.
Oxford Economics navodi i mogućnost da će EU biti prisiljen suspendirati dijelove zabrane uvoza ruskog plina ako se opskrba dodatno pogorša. Prema zadnjim izračunima Europske komisije, udio Rusije u ukupnom uvozu plina, plinovodima i LNG-om, u 2025. je iznosio oko 12,5 posto. Vijeće EU-a je u siječnju ove godine usvojilo uredbu kojom se od 18. ožujka 2026. zabranjuje uvoz ruskog LNG-a i plina iz plinovoda, uz prijelazna razdoblja za postojeće ugovore. Plan je da se sav uvoz ruskog plina potpuno obustavi do kraja 2027. godine.
Kada će kućanstva osjetiti poskupljenje?
Kratkotrajni skok cijena ne mora imati velik utjecaj, no dugotrajan rast postupno će se osjetiti na novim i obnovljenim ugovorima za kućanstva. Rast veleprodajnih cijena ne odražava se odmah na maloprodajnima. Cijena na TTF-u može rasti znatno brže od stvarne uvozne cijene u EU, koja pokazuje koliko uvoznici plaćaju nakon uračunatih postojećih ugovora i zaštitnih mehanizama. Ipak, kako dobavljačima istječu ugovori, oni plin kupuju po novim, višim tržišnim cijenama. Time se stvarna uvozna cijena postupno približava veleprodajnoj, a viši troškovi prenose se na kućanstva kod promjene tarifa ili obnove ugovora.
Fielding objašnjava kako će razmjer poskupljenja ovisiti o trajanju rasta cijena i o tome hoće li one nastaviti rasti idućih mjeseci. "Kućanstva s varijabilnim tarifama prva će osjetiti učinke viših veleprodajnih cijena", kaže Fielding i dodaje da je prijenos cijena s plina na struju u pravilu slabiji. Promjene se obično brže osjete u zemljama s maloprodajnim tržištima koja su više liberalizirana.
Prema podacima Oxford Economicsa, u prosjeku treba oko šest mjeseci da se promjene veleprodajnih cijena u potpunosti odraze na potrošačke, ali to razdoblje značajno varira među državama. "Zbog tržišne strukture u kojoj prevladavaju ugovori s fiksnom cijenom na 12 ili 24 mjeseca, na tržištima poput njemačkog i austrijskog potrebno je gotovo godinu dana da se poskupljenje u cijelosti osjeti", navodi se u izvješću. S druge strane, cijene za potrošače u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj mogu reagirati unutar nekoliko mjeseci, dok je u Nizozemskoj prijenos gotovo trenutačan.
Italija najizloženija plinskom škoku
Oxford Economics izdvaja Italiju kao najizloženiju zemlju plinskom šoku među velikim europskim gospodarstvima. Razlozi su kombinacija relativno brzog prijenosa cijena i natprosječne ovisnosti o plinu. Unatoč tome, Italija trenutno ima jednu od najviših razina zaliha plina u Europi.
Ključan faktor bit će i temperatura ove zime. Iz Oxford Economicsa ističu da je plin i dalje osnova grijanja u EU, pa cijene ovise o vanjskim temperaturama. Dugotrajni val hladnoće dodatno bi povećao potražnju. U izvješću pripremljenom prije zadnjeg skoka cijena, Oxford Economics je procijenio da bi potrošačke cijene energije u eurozoni, što uključuje plin, struju i ostale troškove, u četvrtom kvartalu mogle biti i do 15 posto veće nego u istom razdoblju lani.