Norveška ima dugu obalu, a njezine su luke od životne važnosti za zemlju. Međutim, one sve više privlače pozornost i iz sigurnosno-političkih razloga. Norveška sigurnosna služba PST prati pokušaje stranih aktera da prikupljaju informacije o kritičnoj infrastrukturi. U središtu pozornosti osobito su luke.
„Primjećujemo da velik broj zemalja pokazuje snažan interes za Arktik. To se posebno odnosi na Rusiju, ali i na Kinu”, kaže Jon Fitje Hoffmann iz norveške obavještajne službe za javno televiziju NRK. Prikupljanje podataka o tamošnjoj infrastrukturi moglo bi poslužiti i kao priprema za moguće sabotaže, piše DW.
Arktik odavno više nije samo udaljeno ledeno područje. Riječ je o prostoru od strateške važnosti, pa tako i za Europu. Zato Europska unija želi izmijeniti svoju strategiju za Arktik. Od donošenja posljednje strategije 2021. godine sigurnosna se situacija iz temelja promijenila.
Rusija jača vojne kapacitete
Od početka agresije na Ukrajinu Rusija jača svoje vojne kapacitete na Arktiku, dok Kina pokazuje sve veći interes za prometne pravce u toj regiji. Tome treba pridodati i napetosti među zapadnim saveznicima. Među njima je i spor oko Grenlanda, koji pripada Kraljevini Danskoj, a koji je od strateške važnosti za Sjedinjene Američke Države.
Pred Europskom unijom stoga se postavlja pitanje kako bolje zaštititi svoje interese na Arktiku. Među europskim državama koje izlaze na Arktik nalaze se Švedska i Finska, obje članice EU-a. Norveška i Island nisu članice Unije, ali su preko Europskog gospodarskog prostora (EGP) blisko povezane s EU-om, recimo preko članstva u zoni Šengena.
Otapanje leda otvara nove plovne putove
Osim sigurnosnih izazova, upravo klimatske promjene najviše mijenjaju ovu regiju. Prema podacima istraživača, temperature na Arktiku rastu znatno brže od svjetskog prosjeka. Led se topi, novi pomorski putovi postaju dostupni, a pristup sirovinama sve je lakši.
No ono što otvara nove gospodarske mogućnosti istodobno donosi i nove rizike.
„Temperature na Arktiku rastu tri do četiri puta brže nego u drugim dijelovima svijeta”, kaže Helmi Rantala, istraživačica pri Švedskom institutu za međunarodne odnose. Otapanje leda stvara nove mogućnosti, ali ostavlja posljedice i na lokalno stanovništvo, primjerice na prometnice i njihovu sigurnost.
S intenzivnijim razvojem regije raste i važnost pouzdane infrastrukture. Sigurne luke i prometni pravci nisu važni samo za gospodarstvo država koje izlaze na Arktik. Oni imaju i ključnu ulogu u obrani.
Luke su od strateške važnosti za Norvešku
Norveška u velikoj mjeri ovisi o pomorskom prometu. Oko 90 posto robne razmjene s inozemstvom odvija se morskim putem.
Istodobno, luke su ključne za dopremu vojne pomoći saveznika u slučaju krize ili rata, kaže Kyrre Haugen, zapovjednik norveške mornarice.
Zbog toga bi Europska unija u svojoj novoj strategiji za Arktik mogla posvetiti veću pozornost infrastrukturi. To uključuje sigurne luke, pouzdane prometne veze i zaštitu kritične infrastrukture.
Istodobno, EU mora razjasniti kako želi surađivati s partnerima poput Norveške, Islanda i Kanade, osobito imajući na umu interese Sjedinjenih Američkih Država u toj regiji.
Ne smiju se zaboraviti ljudi koji ondje žive
Iako su sigurnosna pitanja važna, politologinja Rantala upozorava na to da Arktik ne treba promatrati isključivo kao strateško poprište velikih sila.
„Arktik nije nenaseljeno i udaljeno područje. Ondje žive ljudi, ondje žive građani Europske unije. Riječ je o njihovim životnim uvjetima, njihovu zdravlju i njihovoj mobilnosti. I to je važno”, ističe ova analitičarka.
Europska unija tako se suočava sa zahtjevnim zadatkom: želi ojačati svoju sigurnost na krajnjem sjeveru i odgovoriti na rastuće geopolitičke napetosti. Istodobno mora uzeti u obzir posljedice klimatskih promjena i potrebe stanovništva koje živi u toj regiji, piše DW.
Staro geslo za Arktik, „High North, Low Tension” (Krajnji sjever, male napetosti), sve manje odgovara regiji u kojoj se vojni interesi, novi trgovinski putovi i klimatske promjene sve snažnije isprepliću.