Niz nedavnih izbora u Srednjoj Europi izazvao je zabrinutost zbog podrške Ukrajini. Pobjeda češkog populista Andreja Babiša i poljski predsjednički izbori sugeriraju da euroskeptične i anti-ukrajinske struje dobivaju zamah, ističe Kyiv independent u svojoj analizi.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je premalo reći da se zemlje poput Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske vraćaju Moskvi. Poljski predsjednik Karol Nawrocki, iako kritičan prema brzom ulasku Ukrajine u EU i NATO, i dalje prepoznaje Rusiju kao prijetnju i podržava vojnu pomoć Kijevu. Njegova pobjeda odražava promjene u stavovima poljskog društva prema ukrajinskim izbjeglicama, dok ranije prevladavala solidarnost, sada se sve više javljaju kritike i strah od preopterećenja sustava.
U Češkoj Babiš kritizira prethodnu vladu zbog podrške Ukrajini, osobito u vezi s inicijativom za opskrbu streljivom, no njegova stranka Ano i dalje podržava članstvo zemlje u NATO-u i EU. Krajnje desni SPD, koji je često ponavljao ruske narative, osvojio je manje od 8% glasova, dok je radikalni komunistički blok „Dosta!“ ostao izvan parlamenta. Euroskeptična stranka Motoristi, iako kritična prema pomoći Ukrajini, potvrđuje Češku u EU i NATO-u te Rusiju označava kao prijetnju.
Slovačka je, iako se često povezuje s Orbanovom Mađarskom, još uvijek jedan od najvećih donatora vojne pomoći Ukrajini, uključujući borbene avione, topništvo i protuzračnu obranu. Robert Fico, premda ulazi u suradnju s Orbanom u „mini-bloku“, ne zanemaruje sigurnosne prijetnje iz Rusije. U Mađarskoj situacija je dinamična, premijer Viktor Orban, često kritiziran zbog bliskih odnosa s Moskvom, sada se suočava s jačanjem nove stranke Tisza, koja bi ga mogla izazvati na izborima u travnju 2026. Unatoč tome, Orbanov Fidesz i dalje ima značajnu podršku među biračima, ali opasnost od promjena je stvarna. Iako entuzijazam za pomoć Ukrajini splasnjava u usporedbi s početkom rata, podrška nije nestala.