Najave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem sveobuhvatnom dogovoru s Rusijom izazvale su oštre reakcije europskih dužnosnika. Iz Bruxellesa, Varšave i Kijeva poručuju da se o europskoj sigurnosti ne može odlučivati bez sudjelovanja država na koje bi se takav sporazum izravno odnosio. Mogućnost da Sjedinjene Američke Države i Rusija postignu sporazum koji bi, osim završetka rata u Ukrajini, obuhvatio i buduće sigurnosne odnose na europskom kontinentu izazvala je novu napetost između Washingtona i njegovih europskih saveznika. Dok američki predsjednik Donald Trump najavljuje dogovor povijesnih razmjera, europske prijestolnice upozoravaju da se o njihovoj budućnosti ne može pregovarati bez njihova pristanka. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da bi Bijela kuća u nastojanju da postigne mirovno rješenje mogla prihvatiti neke od zahtjeva Moskve koji već godinama predstavljaju izvor dubokih neslaganja između Rusije i NATO-a. Europski dužnosnici strahuju da bi takav pristup mogao dovesti u pitanje postojeće sigurnosne mehanizme i omogućiti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu veći utjecaj na odluke koje se tiču europskih država.
Povod novim diplomatskim prijeporima bile su Trumpove izjave u četvrtak, kada je američki predsjednik nagovijestio da bi Washington s Moskvom mogao postići sporazum znatno širi od samog rješavanja ukrajinskog sukoba. Potencijalni dogovor nazvao je „vrlo velik”, a pritom je istaknuo da bi njegove odredbe mogle obuhvatiti i „cijelu Europu”. „Bit će to nešto doista veliko. Sporazum će obuhvaćati mnogo više od Ukrajine, a rekao bih čak da bi se mogao odnositi na cijelu Europu. Bit će to velik, prekrasan sporazum i svi će biti oduševljeni,” izjavio je Trump, ne otkrivajući što bi takav dokument konkretno sadržavao niti na koji bi način europske države sudjelovale u njegovu oblikovanju. Trumpove najave naišle su na brz odgovor iz europskih diplomatskih krugova. Među prvima se oglasila visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, koja je tijekom boravka u Varšavi u petak odbacila ideju da bi bilo potrebno stvarati potpuno novi sustav europske sigurnosti prema zamislima Washingtona i Moskve. „Mi već imamo uspostavljen europski sigurnosni poredak,” izjavila je u petak u Varšavi visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, piše Euronews.
Prema njezinu stajalištu, najveća prepreka stabilnosti kontinenta nije nedostatak postojećih sigurnosnih pravila, nego činjenica da ih Rusija sustavno krši. Naglasila je da Moskva ne može određivati kakve će sigurnosne odluke donositi europske države niti imati pravo odlučivanja o budućnosti NATO-a. „Problem je u tome što Rusija neprestano krši sporazume na kojima se taj poredak temelji. NATO nije predstavljao prijetnju Rusiji 2021. godine, a ne predstavlja je ni danas. Putin nema pravo veta na europsku sigurnost,” poručila je Kallas. Posebno je istaknula da sudjelovanje Europske unije nije pitanje diplomatske formalnosti. Prema njezinu tumačenju, svaki budući dogovor koji bi trebao biti primijenjen na europskom teritoriju mora uključivati i one koji će biti odgovorni za njegovu provedbu. Jednako odlučan bio je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski. Upozorio je da pregovori o sigurnosnoj budućnosti Ukrajine i Europe ne mogu proizvesti održivo rješenje ako se iz njih isključe europske države. Takav bi pokušaj, smatra, bio ne samo pogrešan u političkom smislu nego i neostvariv u praksi. „Dogovor o budućnosti Ukrajine i Europe postignut iza naših leđa ne bi bio samo nerazborit. Takvo što zapravo je nemoguće,” izjavio je Sikorski.
Na američke najave reagirala je i ukrajinska diplomacija. Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha upozorio je da pregovori o budućoj europskoj sigurnosti ne smiju završiti priznavanjem ruskih zahtjeva za utjecajem nad susjednim državama. Ukrajinska strana smatra da je temelj svakoga budućeg dogovora potrebno graditi na zaštiti država od mogućih novih napada, a ne na ustupcima kojima bi se Moskvi omogućilo da određuje granice političkog i vojnog djelovanja drugih zemalja. „Moramo razgovarati o tome kako se zaštititi od Rusije, a ne s Rusima pregovarati o interesnim sferama u Europi,” istaknuo je Sibiha. Nakon razgovora s Kajom Kallas u poljskoj prijestolnici ukrajinski je ministar ponovno upozorio da Kijev mora imati izravnu ulogu u svakom procesu kojim se odlučuje o njegovoj budućnosti. Isto načelo, naglasio je, vrijedi i za europske države kada je riječ o pitanjima koja određuju njihovu dugoročnu sigurnost. Takva upozorenja dolaze u trenutku kada Washington pokušava ubrzati diplomatske aktivnosti usmjerene prema završetku rata u Ukrajini. Američka administracija priprema novi krug razgovora između ukrajinskih i ruskih predstavnika, predviđen za sljedeći tjedan u Abu Dhabiju, a posljednjih su tjedana intenzivirani kontakti s objema zaraćenim stranama.
Nakon višemjesečnog zastoja u pokušajima pronalaska pregovaračkog rješenja, američka strana nastoji približiti suprotstavljena stajališta i definirati uvjete pod kojima bi bilo moguće postići dugoročan mir. Važnu ulogu u najnovijoj američkoj diplomatskoj inicijativi ima Jared Kushner, Trumpov zet i posebni izaslanik. Upravo je njegova najava da Washington razmatra uspostavu sveobuhvatnijeg europskog sigurnosnog okvira dodatno pojačala zabrinutost među europskim saveznicima. Početkom tjedna u Bruxellesu su održani dvodnevni razgovori američkih predstavnika s dužnosnicima Europske unije, NATO-a i ključnih europskih država. Raspravljalo se o mogućim jamstvima koja bi Ukrajini trebala osigurati zaštitu nakon završetka rata, ali i o dugoročnom uređenju sigurnosnih odnosa između Rusije i Zapada. Kushner se u te razgovore uključio videovezom, nakon čega je iznio američku zamisao o širem dogovoru koji bi trebao stvoriti pretpostavke za stabilnost na kontinentu. Putem društvene mreže X poručio je da američka administracija nastoji pronaći konkretna rješenja za sigurnosne probleme svih uključenih strana. Cilj je, prema njegovim navodima, izgraditi okvir koji ne bi služio samo za prekid sadašnjih neprijateljstava nego i za sprječavanje budućih sukoba.
Međutim, upravo je povezivanje završetka rata u Ukrajini s mogućim preuređenjem europske sigurnosne arhitekture otvorilo niz osjetljivih pitanja. Europske države zabrinjava mogućnost da bi postizanje dogovora s Kremljom moglo uključivati ustupke koji nadilaze ukrajinsko pitanje i zadiru u temeljna načela europskoga sigurnosnog sustava. Zabrinutost europskih saveznika dodatno proizlazi iz ranijih pokušaja Moskve da ograniči djelovanje NATO-a u istočnom dijelu Europe. Uoči početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine Kremlj je zapadnim državama postavio zahtjeve koji bi, da su prihvaćeni, znatno izmijenili dotadašnje sigurnosne odnose na kontinentu. Rusija je tada tražila da NATO pristane na dalekosežne promjene, uključujući povlačenje savezničkih vojnih snaga s teritorija država koje su postale članice Saveza nakon 1997. godine. Zahtjevi su bili odbačeni jer su se protivili temeljnom načelu prema kojem svaka neovisna država ima pravo sama odlučiti kojim će se međunarodnim i obrambenim savezima pridružiti. Upravo zato europski dužnosnici s posebnim oprezom promatraju sadašnje američke najave. Smatraju da završetak rata ne bi smio poslužiti kao prilika za ponovno otvaranje pitanja koja bi Moskvi omogućila ograničavanje suverenih odluka europskih država.
Istodobno, sve izraženije nesuglasice pokazuju koliko su složeni odnosi između američkih mirovnih nastojanja i europskih sigurnosnih interesa. Dok Washington pokušava pronaći zajedničku osnovu za sporazum s Rusijom, europske vlade traže jamstva da eventualni kompromis neće oslabiti NATO niti dovesti u pitanje položaj njegovih članica. Europska unija već dulje vrijeme zahtijeva veći utjecaj na diplomatske razgovore koje predvode Sjedinjene Američke Države. Taj je zahtjev postao još izraženiji otkako se američka inicijativa počela širiti s pitanja prekida borbi u Ukrajini na dugoročno uređenje sigurnosnih odnosa u Europi. Glavna glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho u petak je upozorila da postizanje mirovnog sporazuma još nije na dohvat ruke. Prema njezinim riječima, pred pregovaračima je i dalje znatan posao, a Europska unija neće prepustiti drugim državama pravo odlučivanja o vlastitoj sigurnosti. Iz NATO-a je istodobno ponovno naglašeno da saveznici Ukrajine žele „pravedan i održiv” završetak sukoba, što podrazumijeva rješenje koje neće stvoriti uvjete za novu destabilizaciju europskoga kontinenta, piše Euronews.
Svjestan zabrinutosti europskih partnera, Kushner je pokušao ublažiti dojam da bi američko-ruski razgovori mogli završiti sporazumom bez njihova sudjelovanja. Najavio je nastavak bliske komunikacije s europskim saveznicima tijekom predstojećih pregovora u Abu Dhabiju. Prema predstavljenom planu, eventualni pomaci u pregovorima mogli bi otvoriti prostor za širi diplomatski format u kojem bi europske države dobile mogućnost neposrednog sudjelovanja. Ipak, iz europskih reakcija proizlazi da same konzultacije neće biti dovoljne ako se pokaže da su ključne odluke već donesene u izravnim razgovorima Washingtona i Moskve. Predstojeći susret predstavnika Ukrajine i Rusije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima mogao bi pokazati koliko je američka administracija doista blizu pronalaska prihvatljivog mirovnog rješenja. Washington pokušava oblikovati dogovor kojim bi se zaustavio rat, ali i uspostavila dugoročna sigurnosna jamstva. Međutim, različiti zahtjevi uključenih strana i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku takvom ishodu. Ukrajina inzistira na pouzdanim mehanizmima zaštite koji bi onemogućili ponavljanje ruske agresije. Moskva, s druge strane, nastavlja zagovarati sigurnosni model kojim bi se ograničila vojna prisutnost NATO-a i njegov utjecaj u istočnoj Europi.
Europski saveznici pritom nastoje spriječiti mogućnost da mirovni sporazum Rusiji donese političke ili strateške koristi ostvarene vojnom agresijom. Za njih je neprihvatljivo svako rješenje kojim bi se ograničilo pravo Ukrajine na samostalno donošenje odluka o vlastitoj budućnosti ili oslabila postojeća sigurnosna struktura europskoga kontinenta. Zbog toga se pred američkom administracijom nalazi zahtjevan diplomatski zadatak. Osim približavanja stajališta Kijeva i Moskve, Washington će morati uvjeriti europske partnere da novi dogovor neće dovesti do narušavanja načela na kojima desetljećima počiva europska sigurnost. Poruke koje posljednjih dana stižu iz Varšave, Bruxellesa i Kijeva pokazuju da europske države ne namjeravaju prihvatiti ulogu promatrača u pregovorima koji bi mogli odrediti buduće odnose snaga na kontinentu. Trumpova zamisao o velikom sporazumu s Rusijom stoga se, osim s dubokim razlikama između Moskve i Kijeva, suočava i s odlučnim zahtjevom europskih saveznika da o njihovoj sigurnosti nitko ne može odlučivati bez njih, piše Euronews.