Nakon što je vijest o prepoznavanju antitijela koje može blokirati novi koronavirus SARS-CoV-2 od ulaska u stanicu postala viješću tjedna, prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain s Helmholtz centra za infektivna istraživanja našao se na naslovnicama mnogih svjetskih glasila. Prirodno je bilo da ga zamolimo da pronađe malo mjesta u svojem zgusnutom rasporedu za video intervju koji smo jučer napravili putem Skypea. Krenuli smo s popuštanjem mjera koje su sada glavna vijest u većini zemalja gdje se pojavila bolest COVID-19.
– Mnoge stvari o virusu još ne znamo. No, ove mjere su rezultat želje da nastavimo živjeti normalnim životom koliko se to može. Kako će to ispasti, također još ne znamo, a treba znati i da neke mjere ostaju na snazi. Pa tako kod nas na Institutu i dalje postoji obaveza nošenja maski dok smo na kampusu, skinuti ih možemo onda kada smo u nekoj prostoriji sami. No takve mjere zajedno s izbjegavanjem rukovanja i drugih prijateljskih gesti može dovesti do toga da se virus barem manje širi - rekao nam je prof. Čičin-Šain.
I u Njemačkoj ali i u Hrvatskoj virus je imao daleko manji učinak nego u drugim zemljama.
– Mjere su postigle puno blaži učinak. No, to ne prolazi bez cijene a to je naglo usporavanje ekonomskih aktivnosti. I sada se nastoji pronaći ravnoteža između sigurnosti pojedinca i uspostave mogućnosti da ti ljudi rade. Vidjet ćemo još je li sve to bilo opravdano ili ne, u ovom trenutku to nitko ne može tvrditi. Ali, i u Njemačkoj je društvo oko mjera duboko podijeljeno, pa je otprilike pola pola onih koji misle da se s ublažavanjem kasni te onih koji misle da ih je trebalo i još postrožiti - rekao je naš sugovornik. Dotaknuli smo se i razlika između istočne i zapadne Europe, koje su slične i kada se pogleda istočna i zapadna Njemačka.
– Tu se radi prije svega o korelacijama, a ne o konkretnim dokazima radi li se o nečemu posebno. Da, u istočnoj Njemačkoj je cijepljenje BSG-om bilo obavezno, u zapadnoj ne. Ipak, postoje i brojne druge razlike, poput činjenice da je do najvećeg porasta zaraze dolazilo tokom veljače zbog masovnog odlaska na skijanje u Austriju ili Italiju. Zapadni Nijemci skijaju daleko više. Onda, veljača je i doba karnevala za koje znamo da su jedan od najvećih žarišta zaraze jer su masovni - kaže znanstvenik ističući Heinsberg gdje se zaraza jako proširila upravo na takvom događaju.
Jasno kako je najvažnije bilo porazgovarati još jednom o mogućem lijeku koji bi nastao temeljem detekcije antitijela što je pošlo za rukom prof. Čičin-Šainu i kolegama. Što se još može reći o tim istraživanjima pored svega što je već napisano, da je riječ o monoklonskom antitijelu koje blokira ulazak virusu u stanicu.
– Vidjet ćemo da li je moguće lijekove davati u aerosolima, internazalno. Ako biste lijekove mogli uzimati kroz nos tada bismo izbjegli mogućnost sistemskih nuspojava što je vrlo različito u odnosu na lijek koji se daje intravenski pa onda taj lijek može doći ili u mozak ili u jetru ili u burege i na taj način oštetiti te organe. A na taj se način postiže i puno više djelatne koncentracije tamo gdje se virus najviše širi - rekao je. Što se tiče postojećih lijekova.
– I mi smo testirali takve lijekove, s jednim imamo pozitivne rezultate, to je jedan lijek kojega smo patentirali, s njim sam oprezno optimističan ali bilo bi preuranjeno sada javnosti reći nešto više. Potrebna su dodatna testiranja i dublje analize - kaže prof. Čičin-Šain.
Što se razvoja cjepiva tiče, postoji nekoliko uspješnih modela, no ima i političkih razloga zbog kojih će neko od njih stići do kraja kliničkog istraživanja.