Čak 71 posto građana europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem podržava formiranje zajedničke vojske Europske unije, pokazali su rezultati novog istraživanja, koji ukazuju na rastuću zabrinutost oko pouzdanosti Sjedinjenih Američkih Država kao sigurnosnog partnera, ali i na duboku podjelu u stavovima prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Prema izvješću "GLOBSEC Trends 2026", koje je objavio istraživački centar za sigurnosna pitanja GLOBSEC, podrška osnivanju europske vojske izražena je u svim obuhvaćenim državama članicama EU. Najveća podrška zabilježena je u Rumunjskoj, gdje ovu ideju podržava 82 posto ispitanika, a slijede Litva sa 78 posto i Francuska sa 75 posto.
Čak i u zemljama koje su tradicionalno suzdržane prema dubljoj europskoj obrambenoj integraciji, većina građana podržava takvu inicijativu. Tako je 70 posto ispitanika u Poljskoj i Bugarskoj te 69 posto u Njemačkoj glasalo za formiranje vojske EU.
Rezultati istraživanja objavljeni su u vrijeme kada europske vlade raspravljaju o načinima jačanja vlastitih vojnih kapaciteta, u okolnostima nastavka ruske agresije na Ukrajinu i rastuće neizvjesnosti u vezi s američkom predanošću europskoj sigurnosti.
U istraživanju GLOBSEC-a sudjelovali su ispitanici iz 14 zemalja transatlantskog područja, uključujući 11 država članica Europske unije, Ukrajinu, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.
Međutim, snažna podrška razvoju europskih vojnih kapaciteta ne znači i protivljenje NATO-u. Čak 77 posto ispitanika u uključenim članicama NATO-a reklo je da bi na referendumu glasalo za ostanak u Savezu, dok 78 posto ispitanika iz zemalja EU podržava razvoj vlastitih obrambenih sposobnosti Unije, paralelno s NATO-om.
Istraživanje je također pokazalo značajnu podršku ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka. Među ispitanicima iz zemalja koje trenutno nemaju obvezni vojni rok, 64 posto podržava njegovo ponovno uvođenje. Najveća podrška ovoj mjeri zabilježena je u Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj i Slovačkoj.
Rezultati istraživanja ukazuju na sve izraženije razlike u percepciji Sjedinjenih Američkih Država kao sigurnosnog partnera. Više od trećine ispitanika u obuhvaćenim europskim zemljama smatra SAD sigurnosnom prijetnjom. Taj stav dijeli otprilike polovica ispitanika u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, dok je u zemljama srednje i istočne Europe taj udio oko jedne trećine.
Njemačka je jedina među obuhvaćenim zemljama gdje većina ispitanika smatra Sjedinjene Američke Države sigurnosnom prijetnjom.
Ta se zemlja ističe i po stavovima o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Čak 40 posto njemačkih ispitanika slaže se s tvrdnjom da je stav Ukrajine prema ruskogovornom stanovništvu opravdao rusku invaziju, dok 39 posto smatra da je Zapad izazvao rat.
Istovremeno, podrška Ukrajini među njemačkim ispitanicima pokazuje određenu suzdržanost. Tek nešto više od polovice smatra da je ukrajinska borba važna za sigurnost Njemačke, dok bi gotovo šest od deset ispitanika prihvatilo ukrajinske teritorijalne ustupke u zamjenu za mir.