Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, četvrtog zaredom, dok su trgovci pratili vijesti o grenlandskoj i iranskoj krizi.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 2,7 posto, na 65,88 dolara, a za toliko je poskupio i barel na američkom tržištu, pa je njegova cijena dosegnula 61,07 dolara.
Početkom tjedna u fokusu trgovaca bile su napetosti između SAD-a i Europske unije zbog Grenlanda jer je predsjednik SAD-a Donald Trump prijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam europskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupnji Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
Danska i čelnici Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da otok nije na prodaju, a osam europskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje. Osim toga, EU je najavio protumjere, ako Trump doista uvede carine.
Trump je, pak, u srijedu u Davosu povukao prijetnje carinama i poručio da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu.
No, cijene su nafte najviše, oko 2,8 posto, skočile u petak jer je trgovce zabrinula Trumpova poruka da je američka "armada" na putu za Iran, čime je ponovno Teheranu zaprijetio vojnom intervencijom, kao i prije desetak dana, na vrhuncu eskalacije nemira u brojnim iranskim gradovima, s brojnim žrtvama i spaljenim zgradama.
U međuvremenu su iranske snage sigurnosti suzbile nemire, a brojni građani izašli su na ulice u znak potpore vlastima.
Trump je u petak poručio da je armada na putu za svaki slučaj. „Bilo bi mi draže da se ništa ne dogodi, ali budno ih pratimo", rekao je.
"Armada" obuhvaća nosač zrakoplova i nekoliko razarača koji bi trebali stići do Bliskog istoka za nekoliko dana, rekao je neimenovani američki dužnosnik.
Iran proizvodi više od tri milijuna barela nafte dnevno, a izvozi je uglavnom u Kinu.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti, cijene su nafte ove godine porasle, nakon što su lani pale oko 20 posto. Od početka godine na londonskom je tržištu cijena barela porasla oko 8,5, a na američkom oko 7,5 posto.