Kuba je u ponedjeljak ostala bez struje nakon što je nacionalna elektroenergetska mreža doživjela potpuni kolaps. Kubansko Ministarstvo energetike i rudarstva potvrdilo je "potpuno isključenje" sustava, navodeći da je istraga o uzrocima u tijeku. Ovaj događaj predstavlja dramatičnu eskalaciju energetske krize koja mjesecima paralizira otok s 11 milijuna ljudi i događa se u trenutku dok se kubanska vlada suočava s najtežom američkom blokadom u posljednjih nekoliko desetljeća, piše 24sata.hr.
Američka blokada kao okidač
Iako je kubanska energetska infrastruktura godinama zapuštena, trenutni kolaps izravna je posljedica američke energetske blokade koju je pojačala administracija predsjednika Donalda Trumpa. Kriza je eskalirala početkom siječnja, nakon američke vojne intervencije u Venezueli i uhićenja tadašnjeg predsjednika Nicolása Madura. Time je prekinuta ključna linija opskrbe Kube subvencioniranom naftom, koja je iznosila oko 35 tisuća barela dnevno i pokrivala gotovo polovicu energetskih potreba otoka.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel potvrdio je ozbiljnost situacije još prošlog petka, navodeći da zemlja nije primila nijednu pošiljku goriva više od tri mjeseca.
- Radimo u iznimno nepovoljnim uvjetima koji imaju nemjerljiv utjecaj na živote svih naših ljudi - upozorio je Díaz-Canel, dodajući da se Kuba oslanja isključivo na solarnu energiju, prirodni plin i nekoliko preostalih termoelektrana.
Zastarjela infrastruktura na izdisaju
Kubanski elektroenergetski sustav, koji se temelji na zastarjelim termoelektranama iz sovjetske ere, već dugo se bori s kroničnim nedostatkom ulaganja i rezervnih dijelova. Trenutačno je devet od 16 termoelektrana izvan pogona zbog kvarova ili održavanja, što je problem koji nadilazi puki nedostatak goriva. Kako je objasnio predsjednik Díaz-Canel, Kuba tijekom dana pokriva oko polovicu potražnje solarnom energijom, no noću ovisi isključivo o termoelektranama. Nakon što su rezerve dizela i loživog ulja iscrpljene, sustav je izgubio stabilnost, što je dovelo do niza masovnih prekida napajanja, a naposljetku i do potpunog kolapsa. Prema njegovim riječima, Kuba ima više od 1.400 megavata instalirane snage koja stoji neiskorištena zbog nedostatka goriva, što bi bilo dovoljno da se noćni deficit smanji za čak 700 MW.
Život u kolapsu
Posljedice su katastrofalne za svakodnevni život. Zbog nestanka struje obustavljen je javni prijevoz, odvoz smeća i rad crpki za vodu. Vlada je bila prisiljena odgoditi desetke tisuća operacija, dok bolnice rade u ograničenom kapacitetu uz pomoć generatora. Kriza je teško pogodila i turizam, ključni izvor prihoda, a zrakoplovne tvrtke poput Air Francea obustavile su letove za Havanu zbog nestašice goriva za zrakoplove. U gradovima poput Havane i Santiaga de Cuba zabilježeni su prosvjedi, gdje su stanovnici lupanjem loncima i tavama izražavali svoje nezadovoljstvo zbog restrikcija koje u nekim dijelovima zemlje traju i do 18 sati dnevno.
- Kubanci su očajni. Ne možete živjeti bez vode ili struje. Zato želimo da se postigne konsenzus. Ako se vode razgovori, neka budu produktivni - izjavio je 62-godišnji Elvis Hernández, komentirajući vijest o pregovorima.
Usred sve dublje krize, predsjednik Díaz-Canel potvrdio je da je Kuba započela pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, što je prvi put da je kubanska strana službeno priznala spekulacije o tajnim razgovorima. Svrha je, kako je rekao, "pronaći rješenja za bilateralne probleme koji zahtijevaju rješenja temeljena na njihovoj težini i utjecaju". U međuvremenu, američki dužnosnici otkrili su da se krajem veljače Marco Rubio sastao s unukom umirovljenog kubanskog vođe Raúla Castra, što ukazuje na ozbiljnost pregovora iza zatvorenih vrata.