Konzorcij na čelu s američkim energetskim divom Chevronom potpisao je u ponedjeljak ugovor o istraživanju plina u grčkim vodama, uz napomenu Atene da Grčka želi postati izvoznik energije i energetsko čvorište jugoistočne Europe. Chevron će predvoditi potragu za plinom u dubokom moru u četiri bloka, južno od Peloponeskog poluotoka i Krete, na površini od 47 tisuća kvadratnih metara. Time će površina grčkih teritorijalnih voda dostupnih za istraživanje nalazišta plina biti udvostručena.
Sporazum je potpisan nakon što su Chevron i Helleniq Energy, najveća grčka rafinerija, pobijedili na prošlogodišnjem međunarodnom javnom natječaju, napominje Reuters. Grčka se razvija iz neto uvoznika u značajnog izvoznika energije, naglasio je u ponedjeljak na ceremoniji potpisivanja ugovora ministar okoliša i energetike Stavros Papastavrou, prema izvješću grčke novinske agencije ANA-e. Konzorcij predvođen Chevronom pokrenut će seizmička istraživanja nakon što ugovore odobri grčki parlament. Atena je konzorciju dala rok od pet godina za lociranje iskoristivih nalazišta, a probna bušenja trebala bi krenuti najranije 2030. godine. Exxon Mobile je pak s Helleniqom već dobio licencu za traženje ugljikovodika u druga dva bloka u dubokom moru južno od Krete i trenutno analiziraju seizmičke podatke.
"Prirodna ulazna točka"
Grčka najnovijim sporazumima u osnovi postaje energetsko čvorište za Europu, naglasio je glasnogovornik vlade Pavlos Marinakis. Premijer Kyriakos Mitsotakis naglasio je pak i da su već uložili "značajne iznose" u plinovode, kompresorske stanice, terminale za ukapljeni plin i plinske elektrane.
"Grčka ima infrastrukturu koja susjedima može pomoći da plin nabavljaju novim rutama. Čvrsto vjerujemo da Vertikalni koridor može biti alternativa ruskom plinu", dodao je Mitsotakis.
Ruski plin na Starom kontinentu uvoze još samo zemlje jugoistočne Europe, i to plinovodom Turkstream, kojim preko Crnog mora ruski plin stiže do Turske i potom se preko Bugarske i Srbije doprema u Mađarsku. U tim se uvjetima Grčka nastoji profilirati kao važno energetsko čvorište za opskrbu jugoistočne i srednje Europe, a "Vertikalni koridor" trebao bi transportirati uvezeni američki ukapljeni plin prema Bugarskoj, Rumunjskoj, Moldaviji, Ukrajini, Mađarskoj i Slovačkoj.
"Grčka je prirodna ulazna točka za američki LNG čija je svrha zamijeniti ruski plin u jugoistočnoj Europi", rekao je premijer Kyriakos Mitsotakis u studenom prošle godine na međunarodnoj energetskoj konferenciji Partnerstvo za transatlantsku energetsku suradnju (P-TEC) u Ateni.
Dugoročni poslovi
Početkom veljače grčka tvrtka Atlantic Sea LNG Trade objavila da pregovara o uvozu 15 milijardi prostornih metara američkog LNG‑a godišnje tijekom razdoblja od 20 godina za potrebe kupaca u južnoj Europi. Šef Atlantic Sea LNG Trade naveo je u razgovoru za Reuters moguće kupce u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Moldaviji, Austriji i, potencijalno, u Ukrajini.
„Primjećujemo ozbiljnu potražnju potrošača na sjevernom dijelu (koridora). U Rumunjskoj, Mađarskoj i Moldaviji jako puno plina troše kućanstva, a prema jugu više ga troši industrija", rekao je Exarchou.
Grčki dužnosnici trebali bi 24. veljače sudjelovati na sastanku u Bijeloj kući, na kojem bi se trebalo razgovarati o novom pravcu isporuka plina u jugoistočnoj Europi. Uz grčkog ministra okoliša i energetike Stavrosa Papastavroua, na sastanku bi trebali sudjelovati i čelnici pet zemalja duž koridora, dužnosnici Europske unije i čelnici grčkih energetskih kompanija, izvijestio je grčki ekonomski list Oikonomikos Tahudromos, napominjući da bi poslovi mogli biti ugovoreni na razdoblje od 25 godina. Organizator je sastanka američki ministar energetike Chris Wright, rekao je ministar Papastavrou u utorak u odgovoru na novinarsko pitanje, a tema će biti idući koraci u razvoju koridora, citira novinska agencija ANA.