Studentska lista u Srbiji u programu „Rad i socijalna pitanja“ predlaže mogućnost četverodnevnog radnog tjedna od 32 sata bez smanjenja plaće, ugovor na neodređeno nakon 12 mjeseci rada te veće dodatke za noćni, prekovremeni i rad nedjeljom, piše Nova.rs.
U programu se navodi da važeće radno zakonodavstvo ne štiti dovoljno zaposlenike, osobito one koji rade izvan klasičnoga radnog odnosa, a da se kršenje radničkih prava rijetko kažnjava. Lista najavljuje i odustajanje od privlačenja investicija na račun jeftine radne snage.
Četiri dana rada kao mogućnost, ne obveza
Četverodnevni radni tjedan ne bi bio obvezan. Poslodavci koji se odluče na takav model mogli bi organizirati rad od četiri dana i 32 sata, a radnici bi zadržali postojeću plaću.
Prekovremeni rad ostao bi ograničen na osam sati tjedno i 12 sati dnevno ukupno, što već propisuje Zakon o radu, ali bi svaki prekovremeni sat morao biti evidentiran i plaćen. Raspored rada radnici bi dobivali najmanje sedam dana unaprijed, a uvelo bi se i pravo da nakon radnog vremena ne odgovaraju na poslovne zahtjeve.
Ugovori na određeno najviše godinu dana
Rad na određeno vrijeme bio bi ograničen na 12 mjeseci, s najviše četiri ugovora s istim radnikom za isti posao. Zamjena odsutnoga radnika mogla bi trajati najdulje 36 mjeseci. Radniku kojemu ugovor istječe dok je na bolovanju, ugovor bi se produžavao do povratka na posao.
Sporazumni raskid ugovora potpisan pod prisilom bio bi ništetan, a nakon proglašenja tehnološkog viška poslodavac šest mjeseci ne bi smio zaposliti drugoga radnika na isto mjesto.
Topli obrok, regres i dodaci
Topli obrok iznosio bi najmanje 10 posto prosječne plaće kod poslodavca, ali ne manje od 20 posto minimalne plaće, a regres najmanje jednu prosječnu plaću kod poslodavca.
Predloženi dodaci na osnovicu su najmanje 150 posto za rad na blagdan, 110 posto za rad nedjeljom, po 50 posto za noćni i prekovremeni rad, 30 posto za smjenski i 26 posto za terenski rad. Minuli rad iznosio bi najmanje 0,5 posto za svaku godinu staža, bez obzira na to kod kojega je poslodavca ostvaren.
Bolovanje bi u prvih 30 dana bilo plaćeno najmanje 75 posto prosjeka, a poslodavci bi u oglasima morali objavljivati raspon plaće.
Roditelji, štrajk i mirovine
Pravo na rodiljni dopust imala bi svaka žena koja je radila prije trudnoće, bez obzira na vrstu ugovora, a očevi bi dobili tri mjeseca dopusta nakon rođenja djeteta. Najava štrajka skratila bi se na dva dana, a prag reprezentativnosti sindikata spustio bi se na pet posto.
Mirovine bi se usklađivale dva puta godišnje, a za građane starije od 65 godina bez dovoljno staža uvela bi se socijalna mirovina. Penali za prijevremenu mirovinu bili bi ukinuti nakon 65. godine za one s najmanje 42 godine efektivnoga staža.
Sve navedeno zasad je prijedlog Studentske liste, a za primjenu bi bile potrebne izmjene zakona.