Betonski štit iznad nuklearne elektrane u Černobilu, koji je u veljači ove godine pogodio dron, toliko je oštećen da ne može obavljati svoju funkciju zadržavanja zračenja, objavila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), naglašavajući da sveobuhvatna obnova, unatoč nekim popravcima koji su u međuvremenu obavljeni, ostaje ključna kako bi se spriječilo daljnje propadanje i osigurala dugoročna sigurnost nuklearke.
Dron s eksplozivom
Generalni direktor IAEA Rafael Grossi izvijestio je da je prošlotjedna inspekcija potvrdila da je konstrukcija za zadržavanje zračenja “izgubila svoje primarne sigurnosne funkcije, uključujući i funkciju zadržavanja”, iako nisu otkrivena trajna oštećenja nosive konstrukcije i kontrolnih sustava. Ukrajinske vlasti izvijestile su da je dron s eksplozivom 14. veljače pogodio štit iznad nuklearke, prouzročivši požar i oštećenja na zaštitnoj strukturi. Iako je Kijev tvrdio da je dron bio ruski, Moskva je negirala napad na elektranu. U međuvremenu je razina zračenja ostala normalna i stabilna, a nije utvrđeno curenje radijacije. Svaka vijest o napadima na černobilsku nuklearku budi sjećanje na najveću nuklearnu katastrofu u povijesti, koja se dogodila prije gotovo četiri desetljeća, kada se zračenje iz Černobila nakon havarije nuklearke i eksplozije jednog nuklearnog reaktora proširilo Europom. Nakon nesreće sagrađen je betonski “sarkofag” oko reaktora, a u međuvremenu je izgrađen novi štit, koji je dizajniran da drži sustav stabilnim 100 godina.
Rusija je danas nastavila s raketnim udarima na ukrajinske gradove, a na Floridi su nastavljeni američko-ukrajinski pregovori o mirovnom sporazumu. Izaslanstva SAD-a i Ukrajine, koja čine posebni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner s američke i tajnik ukrajinskog Vijeća nacionalne sigurnosti Rustem Umerov i načelnik ukrajinskog glavnog stožera general Andrij Hnatov s ukrajinske strane, suglasila su se tijekom razgovora u Shell Bay Clubu u vlasništvu Witkoffova nekretninskog društva da “stvarni napredak u postizanju bilo kakvog sporazuma ovisi o spremnosti Rusije da pokaže ozbiljnu predanost dugoročnom miru, uključujući korake prema deeskalaciji sukoba i zaustavljanju ubijanja”, priopćio je američki State Department. Međutim, zasad nema nikakvih naznaka da takva spremnost postoji na ruskoj strani. Umerov je ponovno potvrdio da je prioritet Kijeva osigurati rješenje koje štiti neovisnost i suverenitet Ukrajine, no to je ono na što Putin ne može pristati, s obzirom na to da opstanak suverene, sigurne i demokratske Ukrajine predstavlja poraz njegove agresije.
Witkoff i Kushner u utorak su pet sati razgovarali s Putinom, i to nakon što su ga tri sata čekali, ali bez ikakvih rezultata. Putin nije pristao na kompromisni nacrt mirovnog plana, iako je glasnogovornik Kremlja poslije uvjeravao da to ne znači da je Putin odbacio američki prijedlog. “Putin je neke prijedloge prihvatio, a druge odbacio”, objašnjavao je Peskov ističući da se radi o uobičajenom pregovaračkom procesu, u kojem obje strane testiraju svoje mogućnosti.
Spreman za razgovor
Iz Kremlja poručuju da je Putin spreman razgovarati s Amerikancima “koliko god puta bude potrebno”, no i u Ukrajini i u Europi sumnjaju u to da je Putin spreman okončati rat. Putin inzistira na potpunom povlačenju ukrajinske vojske iz Donecka, tvrdeći da će u protivnom te teritorije osloboditi “silom oružja”, no zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga general Oleksandr Sirski u intervjuu za Sky News poručuje da Ukrajina neće odustati od svog teritorija i da se mir može postići jedino ako se borbe zaustave na trenutačnim linijama.