Pentagon je mjesecima raspoređivao vojnike i naoružanje potrebno za moguće američko vojno djelovanje protiv Kube, a za pokretanje napada nedostaje još samo konačno odobrenje Donalda Trumpa. Predsjednik je već spominjao mogućnost invazije na otok nakon što gospodarski i politički pritisak nije uspio srušiti komunističku vlast. No golema prisutnost američke mornarice u regiji, najveća izvan Bliskog istoka, omogućila bi Sjedinjenim Državama trenutačnu akciju. Tako raspoređena vojna sredstva otvaraju prostor za različite scenarije, od zauzimanja havanskog vodstva po uzoru na hvatanje bivšeg venezuelskog predsjednika Nicolása Madura, do preciznih vojnih udara. Time se otvara i mogućnost da se SAD uključi u treći međunarodni sukob tijekom Trumpove administracije.
Kuba je "u velikim problemima", izjavio je državni tajnik Marco Rubio u srijedu tijekom sastanka cijelog Kabineta. "Imati propalu državu 90 milja od naše obale prijetnja je nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država". Pomorska flota u regiji nešto je manja nego u siječnju, kada je SAD zarobio Madura. No nosač zrakoplova USS Nimitz uplovio je u Karipsko more u svibnju, zajedno s nekoliko razarača i krstarica opremljenih navođenim projektilima koji mogu izvoditi precizne udare na kopnene ciljeve. Mjesecima oko Kube kruže i američki dronovi te izviđački zrakoplovi, pokazuju podaci sa stranica za praćenje letova. Amfibijski brodovi USS Kearsarge i njihova pratnja, koji prevoze 2500 marinaca, nalaze se uz obalu Virginije i pripremaju se za novu misiju, a mogli bi zamijeniti dio brodova koji se vraćaju kući. Takvo gomilanje snaga pruža Pentagonu niz vojnih opcija, iako bi za veliku kopnenu invaziju bile potrebne dodatne postrojbe, piše Politico.
Zastrašivanje ili priprema?
USS Nimitz stigao je u regiju istoga dana kada je SAD podigao optužnicu protiv bivšeg predsjednika Raúla Castra, što se tumači kao javna demonstracija sile. "Nimitz je ondje vjerojatno prvenstveno radi zastrašivanja, iako bi mogao biti korišten i u vojnoj operaciji ako bude potrebno", rekao je Mark Cancian, bivši dužnosnik Pentagona i sadašnji analitičar Centra za strateške i međunarodne studije. Prema njegovim riječima, brod bi zajedno s borbenim zrakoplovima smještenima na Floridi i u Portoriku vjerojatno imao važnu ulogu u eventualnoj vojnoj operaciji protiv Kube. "Mogući su zračni udari za uništavanje njihove protuzračne obrane kako bi se omogućile šire zračne operacije ili možda eliminacija njihova vodstva s idejom uspostave odnosa kakve imamo s Venezuelom. Raúl Castro bio bi njihova prva meta", rekao je.
No administracija je pod pritiskom vremena. Mnogi od najvećih ratnih brodova raspoređenih tijekom ljeta približavaju se desetom mjesecu na moru, što je znatno dulje od uobičajenih šest do sedam mjeseci. To izaziva zabrinutost među obrambenim dužnosnicima zbog preopterećenosti posada, ali i dodatno opterećuje mornaricu koja istodobno provodi blokadu iranskih brodova u Arapskom zaljevu. "Ovakva uzastopna duga raspoređivanja s vremenom će ostaviti posljedice", rekao je jedan obrambeni dužnosnik koji je želio ostati anoniman kako bi mogao otvoreno govoriti o vojnim operacijama. "Držati ih toliko dugo na terenu dugoročno stvara više problema kada je riječ o remontu i popravku tih brodova nakon povratka kući".
Svako raspoređivanje neizvjesno
Dugotrajne misije dolaze nakon rekordne 11-mjesečne misije nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford, koja je završila ovoga mjeseca nakon plovidbe od Europe do Kariba zbog operacije protiv Madura, a potom i do Bliskog istoka tijekom rata s Iranom. I USS Nimitz trenutno je na produljenoj misiji koja je trebala biti posljednja u njegovoj 50-godišnjoj službi. Brod je prvotno trebao uploviti u Norfolk u Virginiji radi uklanjanja nuklearnih pogonskih sustava, no mornarica mu je produljila službu do 2027. godine. Amfibijski brodovi USS Iwo Jima i USS Fort Lauderdale također su ostali na moru od ljeta, iako je Marinski korpus u srijedu objavio da će se sljedeći tjedan vratiti u Norfolk.
No ovako duga raspoređivanja ostavljaju posljedice na posade i marince koji su očekivali uobičajenu rotaciju, a sada su tamo mjesecima nakon planiranog povratka kući. "Nitko se ne prijavljuje očekujući lagan život i svi znaju da je svako raspoređivanje neizvjesno", rekao je umirovljeni časnik Marinskog korpusa Joe Plenzler. "Ali kada se misije ovako produžuju i djeluju potpuno otvoreno bez jasnog kraja, to počinje utjecati na zadržavanje ljudi u službi", kaže časnik.