Bonobi zbog svojeg etosa „vodi ljubav, a ne rat“ u svijetu čovjekolikih majmuna često slove kao svojevrsni „cool hipiji“, za razliku od njihovih ratobornih rođaka čimpanza. No nova studija sugerira da ta reputacija baš i nije u potpunosti opravdana.
Znanstvenici su u 16 europskih zooloških vrtova pratili agresivno ponašanje među 22 skupine bonoba i čimpanza, dviju vrsta genetski najbližih ljudima. Promatrali su zalijetanja, udaranja, ugrize, šamaranje i gaženje, a statistike nisu pokazale razliku između dviju vrsta u stopi agresivnog ponašanja, bilo da je riječ o fizičkom kontaktu ili prijetnjama bez kontakta.
Razlika je, međutim, zabilježena u tome prema kome je agresivno ponašanje usmjereno.
Kod čimpanza je agresivno ponašanje uglavnom dolazilo od mužjaka te je bilo usmjereno i prema mužjacima i prema ženkama. S druge strane, ženke bonoba pokazale su se znatno agresivnijima od ženki čimpanza. Kod bonoba su agresiju pokazivali i ženke i mužjaci, a bila je ponajprije usmjerena prema mužjacima.
– Kada je riječ o sustavu dominacije, čimpanze su patrijarhalne. Mužjaci se međusobno povezuju – u sukobima unutar skupine i protiv drugih zajednica čimpanza – te se bore za prevlast – rekao je Emile Bryon, doktorand ponašanja i kognicije životinja sa Sveučilišta u Utrechtu i glavni autor studije objavljene u časopisu Science Advances.
Čimpanze, dodao je, pokazuju i agresiju prema ženkama u sporovima oko pristupa resursima ili kako bi ih prisilili na parenje.
Kod bonoba je situacija drukčija.
– Bonobi su matrijarhalni. Ženke su društvene i povezuju se. One se također natječu za resurse, no ne iskazuju agresiju jedna prema drugoj – rekao je Bryon.
Mužjaci bonoba mogu imati koristi od statusa svojih majki kada je riječ o pristupu resursima, ali pokazuju manje agresije prema ženkama nego što je to slučaj kod čimpanza. Ipak, mužjaci i dalje pokazuju agresiju jedni prema drugima u sličnoj mjeri kao i čimpanze. Iako su zabilježene razlike u razinama agresije unutar skupina obje vrste, bonobi su se pokazali i najagresivnijim i najmanje agresivnim među promatranim skupinama. Bryon objašnjava da je percepcija bonoba kao „hipija“ nastala zbog nekoliko razloga. Za razliku od čimpanza, oni uglavnom održavaju miroljubive odnose sa susjednim skupinama i gotovo nikada ne ubijaju članove vlastite skupine – tek je jedan takav slučaj zabilježen 2025. godine. Društvene napetosti često rješavaju socio-seksualnim ponašanjem.
Takvo ponašanje uključuje različite oblike spolnog kontakta i trljanja genitalija među jedinkama različitog spola i dobi, uključujući odnose mužjak–ženka, ženka–ženka te interakcije starijih i mlađih jedinki.
Studija je obuhvatila devet skupina čimpanza sa 101 jedinkom i 13 skupina bonoba s ukupno 88 jedinki u zoološkim vrtovima u Belgiji, Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Španjolskoj. Iako rezultati donose nove uvide u ponašanje ovih vrsta, Bryon napominje da je teško procijeniti postoje li iste razlike i među populacijama u divljini. Kod divljih čimpanza, primjerice, zabilježeni su smrtonosni sukobi nalik ratovima s drugim skupinama, dok takva opažanja ne postoje kod bonoba, koji su rjeđa i teža za promatranje vrsta. Čimpanze nastanjuju 21 zemlju diljem ekvatorijalne Afrike, dok bonobi žive isključivo u Demokratskoj Republici Kongo. Obje su vrste vrlo bliske ljudima te dijele približno 98,8 posto našeg genoma. Njihova se evolucijska linija odvojila od linije koja je vodila do ljudi prije oko sedam milijuna godina.
– Kada je riječ o agresiji kod naših najbližih živućih srodnika, jednostavna podjela na miroljubive i ratoborne pokazala se zbunjujućom te je potaknula rasprave o tome je li naš evolucijski put više nalikovao onome čimpanza ili bonoba – rekao je Bryon.
– Iako agresija može postojati u različitim oblicima, način na koji je raspoređena uvelike ovisi o tome tko ima moć nad kim – zaključio je.