Umirovljeni američki general i bivši direktor CIA-e David Petraeus u nedjeljnom je gostovanju u emisiji "This Week" na ABC Newsu iznio oštru i pesimističnu analizu stanja rata u Ukrajini, ustvrdivši kako ruski predsjednik Vladimir Putin nema nikakvu namjeru prekinuti sukob osim pod uvjetima koji bi značili daljnju aneksiju ukrajinskog teritorija. U razgovoru s voditeljem Jonathanom Karlom, Petraeus je naglasio da je upravo Putin ključna i jedina prepreka postizanju mira, unatoč diplomatskim naporima s raznih strana, uključujući i one američkog predsjednika Donalda Trumpa. "Prepreka miru u ovom trenutku je predsjednik Putin", rekao je Petraeus, dodajući kako je iz događaja u posljednjih nekoliko tjedana postalo savršeno jasno da ruski vođa ne odustaje od svojih maksimalističkih ciljeva.
Petraeus je izrazio duboku sumnju u mogućnost skorog sastanka između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina radi pregovora o okončanju rata. "Trenutno nema puno toga što bi nas navelo da u to povjerujemo", izjavio je. Njegovi komentari dolaze nedugo nakon što se predsjednik Zelenski, zajedno s drugim europskim čelnicima, sastao s predsjednikom Trumpom u Washingtonu u pokušaju da osigura jaču podršku za prekid vatre. Međutim, prema Petraeusu, čak ni napori američkog predsjednika, koje je pohvalio kao pokušaje da se zaustavi ubijanje, nisu urodili plodom. "Vladimir Putin jasno nema namjeru to učiniti osim ako mu se ne da dodatni teritorij, koji je teško utvrđen i za koji bi se ruske snage, ovim tempom kojim napreduju, morale boriti godinama", precizirao je bivši šef CIA-e.
Kao odgovor na Putinovu nepopustljivost, Petraeus je predložio radikalnu promjenu strategije Zapada, pozivajući na znatno odlučniju i sveobuhvatniju pomoć Ukrajini. Prema njegovom mišljenju, jedini način da se promijeni dinamika na bojnom polju i za pregovaračkim stolom jest da se Kijevu pruži daleko veća podrška nego do sada. Njegov plan uključuje nekoliko ključnih točaka: ukidanje postojećih ograničenja na korištenje zapadnog oružja, zapljenu 300 milijardi dolara zamrznutih ruskih deviznih rezervi u europskim zemljama i njihovo prosljeđivanje Ukrajini, uvođenje dodatnih sankcija Rusiji koje bi obuhvatile čak i Gazprombank te daljnje ograničavanje ruskog izvoza nafte. "Moramo promijeniti tu dinamiku tako što ćemo pomoći Ukrajini daleko više nego što smo do sada", poručio je Petraeus.
Posebno se osvrnuo na izvješće Wall Street Journala prema kojem Pentagon ograničava ukrajinsku upotrebu američkih dalekometnih projektila za gađanje ciljeva unutar Rusije. Petraeus smatra da takva politika može biti u sukobu s namjerama predsjednika Trumpa te da je utemeljena na pogrešnoj pretpostavci da bi Rusija još uvijek mogla biti voljna postići dogovor. "Mogu razumjeti zašto bi ograničili upotrebu određenih dalekometnih sustava protiv Rusije kada misle da bi Rusija još uvijek mogla biti spremna na dogovor. Ali trebalo bi biti vrlo jasno da to u ovom trenutku nije slučaj i nadam se da će doći do revizije te politike", rekao je, sugerirajući da je vrijeme za odlučniji pristup.
Iako je izrazio pesimizam oko skorog završetka rata, Petraeus je istaknuo da sukob ne može trajati zauvijek, prvenstveno zbog ogromnih gubitaka koje Rusija trpi. Prema njegovim podacima, rat je dosad rezultirao s 1,06 milijuna ubijenih i ranjenih ruskih vojnika, od čega se više od 500.000 nije moglo vratiti na bojište zbog težine ozljeda. Ovi zapanjujući gubici, kako je objasnio, imaju "vrlo, vrlo značajan utjecaj" ne samo na vojsku, već i na civilnu radnu snagu u Rusiji. Demografska kriza uzrokovana ratom toliko je ozbiljna da tjera Kremlj na neuobičajene poteze kako bi popunio praznine u gospodarstvu.
Petraeus je naveo izvješća prema kojima Rusija aktivno traži radnu snagu u Africi, s posebnim fokusom na žene koje bi mogle zamijeniti muškarce u raznim industrijskim sektorima. "To s vremenom mora imati vrlo, vrlo značajan utjecaj na sposobnost Rusije da pronađe civilnu radnu snagu. Zapravo, izvještava se da su u Africi tražili žene koje bi mogle zamijeniti neke od muškaraca u Rusiji, u raznim industrijama", rekao je, ilustrirajući dubinu krize s kojom se suočava rusko društvo nakon više od tri i pol godine rata.