Nakon što je studentski pokret bez formalnog vodstva u nedjeljnim izvanrednim izborima srušio dotadašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, zemlja iščekuje tko će biti imenovan za premijera i na druge ključne ministarske pozicije dok se oblikuje nova vlada, piše Reuters.
U nastavku donosimo pregled nekih od istaknutijih imena sa Studentske liste.
Dejan Šoškić, ekonomist i profesor na beogradskom Ekonomskom fakultetu, bio je guverner Narodne banke Srbije od 2010. do 2012. godine, kada je podnio ostavku u znak prosvjeda zbog zakonskih izmjena za koje je smatrao da ugrožavaju neovisnost institucije. Godinama je bio glasan kritičar Vučićeve vlasti. Šoškić, koji je u mladosti bio strastveni biciklist, a s godinama se pretvorio u tihog zagovornika reformi, često je kritizirao institucionalne slabosti zemlje tijekom Vučićeva mandata. Još je 2021. godine, pozivajući se na pad Srbije na međunarodnim ljestvicama transparentnosti, upozoravao da je sustavna korupcija u zemlji raširenija nego u susjednim državama te da odvraća domaća i strana ulaganja. Vučić i njegova Srpska napredna stranka u više su navrata odbacili optužbe za korupciju.
Prema Šoškićevim riječima, odgovorne javne financije stvorit će stabilnu osnovu za trajno povećanje plaća i mirovina. Prorežimski mediji kritizirali su njegov rad na čelu središnje banke, optužujući ga da je tijekom svog mandata izazvao deprecijaciju dinara, no on takve ocjene odbacuje tvrdeći da je riječ bila o posljedici tadašnjih obveznih izmjena monetarne politike, a ne o njegovu propustu. Tijekom kampanje je, radi povećanja izvozne konkurentnosti, predložio korekciju, odnosno slabljenje tečaja dinara, koji je u upravljanom fluktuirajućem odnosu prema euru, kako bi domaći proizvodi postali jeftiniji u inozemstvu. Kao alternativu spomenuo je i mogućnost zadržavanja fiksnog, jačeg tečaja uz smanjenje troškova kroz rezanje plaća.
Ilija Srdanović, kardiolog i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu, poznat i kao strastveni biciklist, postao je nositelj liste studentskog pokreta nakon što je izborna lista finalizirana u rujnu. Njegov ulazak u politiku počeo je tijekom studentskih antikorupcijskih prosvjeda, na kojima se često pojavljivao kao govornik, a sudjelovao je i u biciklističkoj turneji “Čuvari ustava” diljem Vojvodine.
Srdanović je u kampanji obećavao decentralizirani zdravstveni sustav “u službi građana i utemeljen na jednakosti svih pacijenata”. U izjavi za beogradsku agenciju FoNet rekao je da mu je politički cilj izgradnja “bolje Srbije, ništa drugo nije važno”. Odbio je Vučićev poziv na televizijski duel tijekom kampanje. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa u utorak je na platformi X napisao da je sa Srdanovićem obavio “dobar” telefonski razgovor, poručivši da je prioritet bez odgode formirati novu vladu.
Ostatak članka ispod videa
Dio Srdanovićevih stavova ne odstupa značajno od politike prethodne vlasti. Naglasio je stav Studentske liste da Kosovo, koje je 2008. proglasilo neovisnost od Srbije, ostaje sastavni dio zemlje. Tijekom kampanje je također rekao da pridruživanje Europskoj uniji trenutačno nije prioritet te da se nova vlast mora usredotočiti na domaće antikorupcijske reforme i ono što je nazvao “egzistencijalnim opstankom” nacije.
Bivša košarkaška zvijezda, 53-godišnji Dejan Bodiroga, nekadašnji kapetan jugoslavenske košarkaške reprezentacije i aktualni predsjednik Eurolige, jedan je od najistaknutijih govornika studentskog pokreta. Nedjeljne je izbore opisao kao borbu “za povratak zemlje koja je oteta”. Ulazak u politiku najnovije je poglavlje u životu koji već desetljećima prati košarkom opčinjena nacija - od osvajanja zlata na svjetskim prvenstvima 1998. i 2002. te srebra na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996., preko ulaska u sportsku administraciju nakon umirovljenja 2007., do imenovanja za predsjednika Eurolige 2022. godine. Tijekom kampanje pojavljivao se na studentskim skupovima i sudjelovao u narodnim plesovima u ruralnim sredinama, gdje su ga navijači dočekivali devedesetih popularnim sloganom “Imamo mi svog Boga, zove se Bodiroga”.
Radomir Saičić, 64-godišnji profesor organske kemije i član Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU), bio je lice studentske pobjede u nedjelju, kada se nakon Vučićeva priznanja poraza obratio okupljenima u sjedištu pokreta i pobjedu nazvao “pobjedom građana”. Specijalist je za medicinsku kemiju čija istraživanja uključuju sintezu kemoterapijskih lijekova i antivirusnih terapija, uključujući i poseban projekt vezan uz COVID-19 proveden u suradnji s Institutom Pasteur.
Saičić se antikorupcijskim prosvjedima studenata priključio nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 2024. godine. Na meti prorežimskih tabloida našao se nakon što je potpisao peticiju s još 24 akademika kojom su tražili Vučićevu ostavku, a u svibnju 2026. napustio je izložbu u galeriji SANU-a u znak prosvjeda zbog nastupa ministra kulture Nikole Selakovića. Tijekom kampanje je okupljenima poručio da je Srbija “okupirana iznutra” te da je spreman “i život” staviti na raspolaganje studentskom pokretu. Saičić smatra da je Kosovo “privremeno okupirano područje” i zagovara nastavak energetske suradnje s Rusijom. Politički analitičari i lokalni mediji spominju ga kao mogućeg kandidata na predsjedničkim izborima, koji će također biti raspisani nakon nedavne Vučićeve ostavke s te dužnosti.