PRODULJENJE 'NOVOG STARTA'

Biden i Putin napravili zaokret od Trumpa u prvom razgovoru

Foto: ALEXANDER NATRUSKIN/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Biden i Putin napravili zaokret od Trumpa u prvom razgovoru
28.01.2021.
u 21:49
Putinu je Biden već peti američki predsjednik otkako je na čelu Rusije
Pogledaj originalni članak

Novi američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin, kojemu je Biden već peti američki lider otkako je na čelu Rusije, uspjeli su već u prvom telefonskom razgovoru dogovoriti produljenje sporazuma o kontroli strateškog nuklearnog oružja, koji se naziva “Novi Start”. Riječ je o američko-ruskom bilateralnom sporazumu, a Putin je u parlamentarnu proceduru već poslao prijedlog produljenja sporazuma na rok od pet godina.

Razgovarali i o Navaljnom

I Biden i Putin izrazili su zadovoljstvo dogovorom kojim je ostao na snazi jedini preostali američko-ruski sporazum o kontroli naoružanja. Dosadašnji sporazum je na snazi do 5. veljače, a administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa protivila se njegovu produljenju, tako da je jedina šansa za Novi Start bila promjena u Bijeloj kući. Trump je lani najavio američko povlačenje i iz tog sporazuma, koji su prije deset godina potpisali tadašnji predsjednici SAD-a i Rusije Barack Obama i Dmitrij Medvedev. Novi Start dvije nuklearne velesile ograničio je na 1550 operativnih nuklearnih projektila, čime su pristale prepoloviti svoje nuklearne arsenale. Najavu američkog povlačenja iz važnog sporazuma Trump je opravdavao tezom da se sporazumu, da bi on imao smisla, mora pridružiti i Kina, tvrdeći kako je nepravedno da sporazum ograničava samo SAD i Rusiju, a ne i Kinu, koja pak nije pokazivala nikakav interes za pregovore o toj temi, nastavljajući bez ikakva nadzora povećavati svoje nuklearne potencijale.

Trumpova administracija, osim što se povukla iz važnog Pariškog klimatskog sporazuma i nuklearnog sporazuma s Iranom, povukla se i iz svih sporazuma koji važe za temelj globalne sigurnosti, a koje su čelnici SAD-a i Rusije potpisali u vrijeme detanta. Najprije je došao na red Sporazum o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF), koji su 1987. potpisali tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov, koji je bio od krucijalne važnosti za sigurnost Europe, iako Europa nije bila njegova potpisnica. Eliminacijom tog sporazuma europski je kontinent ponovno postao potencijalno nuklearno bojište, a nakon toga se Trumpova Amerika povukla i iz Sporazuma o otvorenom nebu, kojim se omogućava prelijetanje teritorija neke zemlje sa složenom senzorskom opremom, kojom je moguće uočiti pripreme za vojnu akciju. Zbog toga je najava produljenja Novog Starta važan početni uspjeh Bidena i Putina. Prema dostupnim informacijama, telefonski razgovor dvojice predsjednika Kremlj je predlagao Bijeloj kući još prošlog tjedna, ali Biden se nije žurio. Odlučio je najprije razgovarati sa saveznicima, a onda je na red došao i Putin.

Bijela kuća izvijestila je kako je Biden upozorio Putina da njegova administracija istražuje posljednji hakerski napad na američke informatičke sustave, koji navodno dolazi iz Rusije, a upitao ga je i o navodnim ruskim nagradama za ubijene američke vojnike u Afganistanu, poručujući mu da američka strana neće oklijevati posegnuti za dodatnim sankcijama protiv Rusije u slučaju potrebe. Biden je Putinu izrazio zabrinutost i zbog uhićenja ruskog opozicijskog lidera Alekseja Navaljnog. Da je bilo riječi o osjetljivim međunarodnim i bilateralnim pitanjima, navodi se i u priopćenju Kremlja o razgovoru Putina i Bidena. U ruskom priopćenju stoji da je razgovor bio “iskren”, što u prijevodu s diplomatskog jezika najčešće znači da je bio otvoren i napet.

Traži se još 12 senatora

Istodobno je u Washingtonu sve spremno za suđenje Trumpu u američkom Senatu 9. veljače, nakon što je Zastupnički dom Kongresa potvrdio drugu ustavnu optužnicu protiv Trumpa zbog poticanja na pobunu protiv legalne vlasti. Međutim, izgledi da će Trump ovaj put biti osuđen i da će mu zato biti onemogućena predsjednička kandidatura 2024. kopne nakon što je čak 45 republikanskih senatora glasalo za poništenje optužnice protiv Trumpa i prije nego što je suđenje započelo, jer to znači da u ovom trenutku samo 55 senatora podržava suđenje Trumpu, što je znatno manje od 67 senatora koliko ih je potrebno za senatsku osudu Trumpa. Unatoč činjenici da je Trump potaknuo napad svojih pristaša na Kongres, u kojem je poginulo pet osoba, najnovije glasanje u Senatu potvrđuje da većina republikanskih senatora ostaje vjerna Trumpu i njegovim lažnim tvrdnjama o velikoj izbornoj prijevari.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.