Banke u Srbiji od 5. svibnja počinju primjenu platnog sustava Jedinstvenog područja za plaćanja u eurima (SEPA) u kojem je, uz članice Europske unije, ukupno 41 zemlja i teritorij, a funkcionira uz znato povoljnije provizije u platnim transakcijama uplata i isplata.
Srbija je u svibnju 2025. godine postala članicom SEPA, čime je omogućeno da se domaće banke uključe u pojedinačne platne sheme uplata i isplata u okviru SEPA, što će, prema priopćenju Narodne banke Srbije (NBS), omogućiti znatno niže naknada i provizije od uobičajenog sustava SWIFT.
Priključenje SEPA platnim shemama, po ocjeni NBS, "znači brže, učinkovitije i povoljnije transakcije sa zemljama Europske unije i regije" jer će doznake biti raspoložive odmah nakon prijema u domaćoj banci.
Prema podacima NBS-a, gotovo 45 posto doznačenih svota u Srbiju dolazi iz zemalja članica EU-a, prenosi Hina.
Ukupni priljevi poduzeća i građana iz inozemstva u eurima tijekom prošle godine bili su 46,5 milijardi eura, a od tog iznosa na poduzeća se odnosi 43,6 milijardi eura, a na građane oko 2,9 milijardi eura. Prema podacima NBS-a, ukupna plaćanja u eurima prema inozemstvu su iznosila 46,6 milijardi eura, u čemu je gospodarstvo sudjelovalo s 45,1 milijardi, a fizičke osobe s oko milijardu i pol eura.
Poslovne banke već su o primjeni SEPA plaćanja, elektronskom poštom ili u aplikacijama m-bankinga, počele izvještavati svoje klijente uz naputke o pravilima za obavljanje transakcija.
Platne transakcije u ostalim valutama, kao i transakcije iz ili prema zemljama koje nisu članice područja SEPA, nastavit će se posredstvom sustava SWIFT, koji se primjenjuje u praktično svim zemljama svijeta i podržava sve valute.
Prema obavijestima banaka, primjenom SWIFT plaćanja provizija je 0,7 posto od iznosa, odnosno minimum oko 25 eura, dok su provizije u SEPA sustavu 0,4 posto, odnosno minimum oko pet eura, a maksimalno oko 34 eura. U oba sustava provizije za humanitarnu pomoć se ne naplaćuju.