Europa se nalazi pred povijesnim izazovom. Suočena s globalnim izazovima, unutarnjim podjelama i sve agresivnijim pritiskom iz Sjedinjenih Američkih Država, Europska unija mora donijeti ključne odluke o svojoj budućnosti. Nedavni govori američkog potpredsjednika J. D. Vancea i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, o kojima izvještava Politico, jasno su pokazali dubinu problema i hitnost situacije.
Vanceov nastup na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, koji je uslijedio nedugo nakon njegova govora na pariškom summitu o umjetnoj inteligenciji, bio je više od diplomatskog upozorenja. Bio je to otvoreni ultimatum. Vance je, prema izvješću Politica, iznio iskrivljenu sliku Europe, kritizirajući njezinu politiku slobode govora, migracije i ekonomski model. Zahtijevao je da Europa prihvati Trumpovu "nativističku ideologiju i autoritarizam" ili riskira gubitak američke potpore, pa čak i suočavanje s hibridnim ratovanjem, sličnom onom koje provodi Rusija. Njegova poruka je bila jasna: ili ćete slijediti naš put, ili ćemo vas smatrati neprijateljem.
Ovakav pristup, koji podsjeća na Putinove agresivne govore, šokirao je mnoge europske čelnike, čak i one konzervativne, koji, iako imaju svoje kritike prema EU, nisu očekivali ovakav napad. Vanceova retorika otkriva i širu ambiciju MAGA (Make America Great Again) ideologije – da se proširi izvan granica SAD-a i postane globalni projekt "spašavanja zapadne civilizacije".
Za razliku od Vanceova agresivnog nastupa, govor Volodimira Zelenskog bio je poziv na europsko jedinstvo. Zelenski, ratni vođa koji se bori za opstanak svoje nacije, upozorio je da se poznati, udobni odnos između Europe i SAD-a bliži kraju. Istaknuo je rastuću razliku u vrijednostima i pozvao Europu da se pripremi za vrijeme u kojem se više neće moći u potpunosti osloniti na američku potporu, čak ni u pitanjima vlastite sigurnosti, navodi se u analizi POLITICO. Zelenski je zagovarao stvaranje snažnih europskih oružanih snaga, naglašavajući da Europa ima sve potrebne resurse, ali joj nedostaje političke volje i jedinstva. Njegov govor, koji je dobio stojeće ovacije, bio je hrabar odmak od dosadašnjeg laskanja Trumpu i poziv na preuzimanje kontrole nad vlastitom sudbinom.
Reakcije na Vanceov govor u Münchenu bile su, prema Politicu, hladne i neprijateljske, dok je govor Zelenskog izazvao oduševljenje. Pitanje je, međutim, hoće li Europa pretočiti te reakcije u konkretne akcije. Bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba izrazio je nadu da će Vanceov napad potaknuti Europljane da shvate ozbiljnost situacije i potrebu za jačanjem europske neovisnosti. Stvaranje europske vojske, ideja koja se provlači još od 1950-ih, ponovno je u središtu rasprave. Međutim, put do realizacije te ideje dug je i trnovit. Europa se suočava s financijskim ograničenjima, a rasprava o preraspodjeli sredstava između socijalne potrošnje i obrane neizbježno će izazvati političke turbulencije.