Vlade diljem Europe uvode subvencije, smanjuju poreze i mijenjaju energetske politike kako bi zaštitile građane i gospodarstvo od naglog rasta cijena benzina i dizela, potaknutih poremećajima u globalnoj opskrbi energijom uzrokovanim ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Sedam od 10 zemalja koje trenutno poduzimaju najviše mjera kako bi ograničile ekonomske posljedice ograničene opskrbe energijom i visokih cijena goriva članice su Europske unije, prema izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), izvještava Associated Press.
Mjere se uvelike razlikuju od zemlje do zemlje. Litva je prepolovila cijene željezničkih karata, Grčka povećava poreze na kockanje kako bi pomogla u plaćanju pomoći, dok je Italija odgodila planirano zatvaranje termoelektrana na ugljen i pojednostavila postupke za projekte nafte i plina.
Nizozemska je povećala financiranje besplatnih programa poboljšanja energetske učinkovitosti za kućanstva, a Poljska razmatra visoke poreze na rekordnu dobit nekih proizvođača i trgovaca gorivom.
Europska unija posebno je ranjiva na poremećaje na tržištu energije, jer uvozi gotovo svu svoju naftu i oko 85 posto prirodnog plina. Uvoz pokriva oko 57 posto energetskih potreba EU. Prema podacima Ministarstva prometa i okoliša, građani EU trenutno troše oko 203 milijuna eura više dnevno samo na dizel nego prije najnovijeg poskupljenja.
Državama članicama EU-a privremeno je odobrena veća fleksibilnost u dodjeljivanju državne pomoći kućanstvima i energetski intenzivnim sektorima, uključujući poljoprivredu, promet i ribarstvo.
Francuska je ovog tjedna najavila paket pomoći od 450 milijuna eura. Oko 5,5 milijuna radnika koji putuju na velike udaljenosti imat će pravo na 100 eura za troškove goriva, dok su subvencije proširene i na poljoprivrednike, ribare i građevinske tvrtke.
Njemačka je odlučila ponovno smanjiti poreze na gorivo od 1. listopada, što bi trebalo sniziti cijene benzina i dizela za 17 centi po litri.
Španjolska je produžila prethodno uvedene porezne olakšice na benzin i dizel kao dio paketa od 5 milijardi eura.
Istodobno, članice EU-a, kao dio sporazuma između 32 zemlje Međunarodne agencije za energiju, počele su koristiti strateške rezerve kako bi na svjetsko tržište plasirale ukupno 400 milijuna barela nafte.