NE PONOVILA SE

15 turbulentnih događaja iz svijeta koji su obilježili “bolesnu” 2020.

Foto: Reuters/Pixell
Foto: Reuters/Pixell
Foto: Reuters/Pixell
31.12.2020.
u 15:26
Pandemija COVID-19 samo je vrh ledenog brijega, godina na izmaku bila je izrazito zgusnuta i nimalo dosadna
Pogledaj originalni članak

Bio je to film dug 12 mjeseci sa samo jednom zvijezdom: godinu na izmaku cijeli će planet jednog dana povezivati s izbijanjem koronavirusa. I dok se nadamo da ćemo pandemiju 2021. ostaviti iza sebe, valja se prisjetiti najvažnijih događaja u svijetu u godini koju ostavljamo za sobom. Unatoč pandemiji, oni su bili nevjerojatno brojni, a godina je bila izrazito zgusnuta i nimalo dosadna.

1. Izbijanje pandemije koronavirusa

Maske, dezinificijensi, cjepiva, svakodnevne brojke te balans između gospodarstva i zdravstva postali su svakodnevica praktički u svim zemljama svijeta. Koronavirus je dosad dobilo 80 milijuna ljudi. Od COVID-19 dosad je život izgubilo 1,7 milijuna ljudi. A sve je počelo, najvjerojatnije, na tržnici u kineskom gradu Wuhanu.

2. Pobjeda Joea Bidena na američkim izborima

Početkom 2020. američki lider Donald Trump bio je favorit za osvajanje drugog mandata u studenome, no zbog pandemije i gospodarske te zdravstvene krize koju je ona uzrokovala šanse su mu znatno pale. Svojom je retorikom puhaou jedra demokrata Joea Bidena, a nakon što ga je iskusni političar pobijedio, Trump je odabrao ulogu kreatora najvećeg skandala svog mandata: lažnim tvrdnjama da je na izborima pokraden jasno je naštetio demokraciji. 

3. Gospodarska kriza zbog koronavirusa

Gospodarstvo Europske unije past će u 2020. 7,6%, a hrvatsko 9%, prema MMF-u. Ekonomija SAD-a smanjit će se 4,3%. Broj nezaposlenih u Hrvatskoj u studenome 2020. veći je za 20 posto u odnosu na godinu prije. Kako bi doskočile svojim odlukama o zatvaranju ekonomija, vlade diljem svijeta ponovno su otkrile veliki intervencionizam zbog čega će rasti javni dug, a neki misle možda i inflacija.

4. Prosvjedi u SAD-u protiv rasizma, uz veliku dozu nasilja

Zbog policijskog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda u svibnju, SAD su usred pandemije potresali veliki prosvjedi protiv rasizma koji su zasad puno pridonijeli povećanju svijesti i malo zakonodavnim promjenama. Uz većinom mirne prosvjede, zabilježeni su i nemiri na ulicama diljem Amerike, uz najmanje 25 stradalih u prosvjedima i milijardu do dvije dolara štete.

5. Atentat na Kasema Sulejmanija

Na samom početku 2020. Amerikanci su u Iraku likvidirali najutjecajnijeg iranskog generala i gospodara sudbine Bliskog istoka Kasema Sulejmanija. Na početku se spominjala mogućnost izbijanja pravog rata, ali umjesto toga Teheran i Washington vratili su se ubrzo na početne pozicije: na rub rata.

6. Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo iz Europske unije

Na kraju 2019. Boris Johnson odnio je uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima i time omogućio izlazak Britanije iz Europske unije u siječnju godine na izmaku. Na samom kraju su EU i UK dogovarali sporazum o novim odnosima, ponovno pri kraju roka. Dugotrajna sapunica time je došla do kakvog-takvog kraja.

7. Peking skršio prodemokratske prosvjede u Hong Kongu

Kina je u Hong Kongu, koji jest dio njezina teritorija, ali uz poseban status, implementirala vrlo strog zakon za suzbijanje prosvjeda i disidenata. To je rezultiralo uhićenjima i osudama nekih od najpoznatijih aktivista u gradu.

8. Granični sukob indijskih i kineskih vojnika

Sredinom godine izbilo je nekoliko smrtonosnih sukoba kineskih i indijskih vojnika na granici, a 15. lipnja su u sukobu toljagama i kamenjem deseci vojnika s obje strane izgubili život. Pravila koja su dvije zemlje dogovorile na granici zabranjuju upotrebu vatrenog oružja.

9. Otrovan ruski opozicionar Aleksej Navaljni

U kolovozu je ruski političar Aleksej Navaljni otrovan u gradu Tomsku. Avion u kojem je bio kad je osjetio bolove spušten je, a brza reakcija bolničara spasila mu je život. Navaljni se liječi u Njemačkoj, odakle Vladimira Putina optužuje za pokušaj ubojstva, a na samom kraju godine nasamario je ruskog agenta da mu opiše kako su ga pokušali ubiti, zbog čega je Moskva osramoćena.

10. Eksplozija u Bejrutu

Zbog eksplozije amonijeva nitrata u kolovozu u luci u glavnom gradu Libanona stradalo je 200 ljudi. Ogromna gospodarska šteta u Bejrutu gurnula je zemlju još jedan korak prema političkom kaosu, a građani žele znati tko je odgovoran za eksploziju amonijeva nitrata. 

11. Rat Armenije i Azerbajdžana za Gorski Karabah

Nakon četvrt stoljeća armenske kontrole oko petine teritorija Azerbajdžana, izbio je potkraj rujna još jedan rat za Gorski Karabah. U mjesec i pol ratovanja poginulo je čak oko pet tisuća ljudi, većinom vojnika, a Baku je izborio pobjedu vrativši velik dio teritorija, iz kojeg su se zatim iselili armenski civili. Ruske snage čuvat će mir u tom području zbog čega Moskva dobiva veću ulogu u regiji.

12. Prosvjedi u Bjelorusiji

Nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji u kolovozu, vlasti su priopćile da je diktator Aleksandar Lukašenko osvojio četiri petine glasova. Oporbena liderica Svjatlana Tihanovska pozvala je građane na pobunu i otad traju veliki prosvjedi protiv Lukašenka. Tihanovska je natjerana u egzil u Litvu. Najveći je to izazov za bjeloruske vlasti u posljednjih 25 godina.

13. Izbori u Mostaru

Nakon čak 12 godina, održani su na kraju godine lokalni izbori u Mostaru, gradu u Bosni i Hercegovini u kojem živi najviše Hrvata. Zbog sporog brojenja glasova i zamršenog posrednog izbora novoga gradonačelnika, još nije jasan konačni pobjednik.

14. Neuspješan bojkot opozicije na izborima u Srbiji

Na izborima u lipnju Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića osvojila je 60 posto glasova građana Srbije. Opozicija je većinom bojkotirala izbore. To nije pobudilo veće zanimanje međunarodnih promatrača, ali jest dijelom stavilo pod pritisak politički sustav, u koji danas mnogi sumnjaju da je demokracija. Hrvati u Srbiji ostali su bez mandata u Skupštini.

15. Pobjeda opozicije na izborima u Crnoj Gori

Nakon čak 30 godina na vlasti, Demokratska partija socijalista predsjednika Mila Đukanovića izgubila je vlast koju je pak na izborima osvojila prosrpska opozicija. Novi premijer Zdravko Krivokapić obećava da zemlja neće mijenjati svoju prozapadnu orijentaciju. Hrvatske stranke izgubile su mandat i u Skupštini Crne Gore.

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.