Kako ispada prema stručnom mišljenju koje je izradio neovisni stručni savjetnik, stručnjak za čelične i spregnute konstrukcije od čelika i betona, posve je moguće da izabrani projekt za novi stadion u Maksimiru neće izgledati baš onako kako je to predviđeno projektom. A mogao bi biti i znatno skuplji od planiranog. Iz dokumenta upućenog Gradskom uredu za izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i obnovu Grada Zagreba, u kojem se nalazi stručno mišljenje Borisa Vranješa, ovlaštenog revidenta za metalne i spregnute konstrukcije, što stadioni jesu, ali i jednog od stručnih savjetnika u natječaju za novi stadion, napisano je njegovo mišljenje o svih pet projekata koji su ušli u zadnji krug odabira za realizaciju stadiona u Maksimiru. Tako se za odabrani projekt milanskog ureda VG13 Architects Studio Associato kaže kako "elaborat sadrži mnogo kvalitetno prezentiranih sadržaja vezanih uz povijest, urbanizam i oblikovanje prostora. Posebno je dojmljiva prezentacija povijesnog konteksta, uključujući prikaz od 13. svibnja 1990. godine. Međutim, u pogledu nosive konstrukcije prezentacija je nedostatna".
Dalje se u mišljenju dipl. ing. građ. Borisa Vranješa navodi kako je "stadion oblikovan s praznim nezatvorenim i međusobno nepovezanim uglovima. Armiranobetonske tribine predviđene su u dva nivoa na istočnoj i zapadnoj strani, pri čemu se pojavljuje problem izrazito duge stražnje konzole kosoga nosača. Upinjanje krovnih konzola (‘jedara’) u armiranobetonsku konzolu tribina konstruktivno je nedovoljno uvjerljivo te zahtijeva značajnu dodatnu razradu. Prikazan je dio statičkog proračuna, a sama osnovna konstruktivna ideja je jednostavna", kaže se i ističe osobito bitna stvar. "Međutim, način njezine realizacije i prijenosa opterećenja ostaje nedovoljno razrađen i tehnički upitan", kaže u svom mišljenju ing. Vranješ. Zaključno, ideja je arhitektonski zanimljiva i jednostavna, ali nosiva je konstrukcija nedovoljno razrađena, osobito u području oslanjanja i upinjanja krovnih konzola, navodi se dalje. Za ozbiljniju procjenu izvedivosti potrebno je znatno detaljnije konstruktivno i statičko razrađivanje, završava svoje mišljenje o odabranom projektu koji je u trenutku sastavljanja ovog mišljenja bio još tek među pet finalnih projekata.
Ono što je posebno zanimljivo jest da su, po ovom stručnom mišljenju, neki od pet finalnih projekata imali vrlo male šanse za izvedbu, odnosno da su zahtjevi za izvedbu bili previsoki te da nisu primjereni stadionu u Maksimiru. Za dva projekta koji su ušli u prvih pet ocijenjeno je da su ili previsokih zahtjeva ili neizvedivi. Za jedan je ocjena kako je rješenje prihvatljivo, funkcionalno i konstrukcijski jednostavno te traži tek razradu detalja oslonaca i sustava prostorne stabilizacije, ali predstavlja jedno od racionalnijih rješenja. Za dva projekta, među kojima je i onaj pobjednički, preporučena je dodatna razrada kako bi se dala konačna ocjena izvedivosti. Hrvatska komora ovlaštenih inženjera građevinarstva, kako je vidljivo iz javno dostupnih dokumentacija, 14. je srpnja uputila dopis gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću u kojem se upravo upozorava kako je natječaj koncipiran tako da ne uvažava dovoljno, gotovo zanemaruje, procjenu mogućnosti same izgradnje, odnosno koncipiran je kao arhitektonsko-urbanistički, a ne kao projektni natječaj.
Tek tada je gradonačelnik obećao kako će biti raspisan projektni natječaj, ali za realizaciju pobjedničkog projekta. Po tom se lako može zaključiti da bi taj projekt mogao doista izgledati bitno drugačije od onoga prikazanog na projekcijama u priloženoj dokumentaciji. Komora je u svojem dopisu istaknula kako ovako raspisan natječaj ne jamči da će se na kraju doista dobiti siguran, otporan i održiv projekt za dugoročno upravljanje uz primjenu principa održive gradnje te promišljanje o cjeloživotnom ciklusu građevina, kako se u natječaju tražilo. Jer, među kriterijima za ocjenjivanje natječajnih rješenja nema nijednoga koji se odnosi na sigurnost građevine. Isto, u ocjenjivačkom sudu nije bilo ovlaštenih inženjera građevine, njih je tek dvojica među stručnim savjetnicima. Ističu kako je arhitektonski koncept građevine uvjetovan konceptom nosive konstrukcije.
"Složene nosive konstrukcije, primjerice konzolnog čeličnog krova, tribina velikih raspona i podzemnih garaža uz osiguravanje građevinskog prometnog rješenja, mogu se oblikovati jedino uz prethodno utvrđivanje koncepta nosive konstrukcije koji mogu izraditi te u konačnici valorizirati rješenja jedino ovlašteni inženjeri građevinarstva", poručuje se u dopisu Tomaševiću te se kaže kako nedostatak kvalitetne analize nosive konstrukcije u fazi idejne razrade te kod valoriziranja natječajnog rješenja mogu u konačnici pri izradi glavnog projekta rezultirati znatnim izmjenama početno odabranog natječajnog rješenja te dovesti u pitanje njegovu legalnost zbog znatnih izmjena, ali i prouzročiti značajno povećanje troškova građenja. Ističu čak kako raspisivanje arhitektonsko-urbanističkog natječaja nije u skladu sa zakonom jer je Zakonom o prostornom uređenju propisano da se natječaji iz područja arhitekture i urbanizma provode tako da ne obuhvaćaju zahvate u prostoru i građevine koje projektiraju druge inženjerske struke. A stadionske tribine to svakako jesu. Kako je rekao jedan od naših sugovornika, stadion je izuzetno složena konstrukcija koja traži velik broj međusobno komplementarnih stručnih znanja. To jednostavno nije zgrada te je moraju projektirati građevinski inženjeri.
Konstrukcija će ovdje trebati puno intervencija. Konzola se ovako ne može izvesti, već negdje mora biti sidrena, inače izaziva vlačne sile. Stadion će se morati mijenjati geometrijom, a to će zasigurno poskupjeti konstrukciju. Teško je reći kako će se elementi koji sada nedostaju vizualno oblikovno riješiti da ne remete vizualni identitet projekta, slušamo. U Zagrebu već ima sličnih primjera sporenja, a to je budući Jarunski most, koji je ispočetka također bio arhitektonsko-urbanistički natječaj, da bi ipak postao projektni. Primjer je i Milenijski most u Londonu, koji je projektirao Norman Foster, jedan od najpoznatijih svjetskih arhitekata. Međutim, nakon realizacije most je zbog vibracija saniran osam godina. "Za tako ozbiljnu složenu građevinu ne može dominantnu ulogu imati autor, već to mora biti istovjetan doprinos arhitekture i građevine", kaže naš sugovornik. Za samu izvedbu postoji znanje u Hrvatskoj, napravljena je Opus Arena u Osijeku, u izgradnji je Kranjčevićeva, na koju nitko nema prigovora, pa i Zračna luka "Franjo Tuđman". Što se tiče novog stadiona, očito će rasprava i dalje trajati, pa i kada jednom počne gradnja.
"Općenito se može zaključiti da su gotovo sva razmatrana idejna rješenja u načelu konstruktorski izvediva, ali da njihova izvedivost ne znači nužno i njihovu preporučljivost. Za svako bi rješenje u sljedećim fazama projektiranja bilo potrebno dokazati nosivost, uporabljivost, prostornu stabilnost, trajnost i izvedivost konstrukcije te provesti cjelovite analize svih mjerodavnih djelovanja", naveo je ing. Vranješ, pozivajući na obraćanje posebne pozornosti na prostornu stabilizaciju tribina, a većina od pet prijedloga traži dodatnu razradu.