Situacija u BiH je s vojne točke gledišta sigurna i stabilna

Nakon dvije godine provedene na poziciji glavnog zapovjednika EUFOR-a, austrijski general Bernhard Bair idućeg tjedna odlazi iz Bosne i Hercegovine. U oproštajnom intervjuu koji je dao za nekoliko dnevnih tiskovina, uključujući i Večernji list, general Bair govorio je o budućnosti međunarodne vojne prisutnosti u BiH.

•Kako ocjenjujete sigurnosnu situaciju u BiH i kakva je ocjena Vašeg mandata?

EUFOR u protekle dvije godine nije imao potrebe djelovati zbog uspostave sigurnosti. U našoj misiji je došlo do promjena, jer smo krajem 2010. godine dobili zadatak da radimo na izgradnji kapaciteta i obuci za Oružane snage BiH. Blisko surađujemo s Oružanim snagama BiH na taktičkoj razini. To će postati i glavna misija EUFOR-a u budućnosti. Kada sam prije dvije godine preuzeo dužnost, imali smo oko 2500 pripadnika EUFOR-a, a sada je taj broj oko 1200. Došlo je i do promjene u brojnosti pripadnika iz pojedinih zemalja, tako da su danas austrijski vojnici najbrojniji u BiH. Mnogo smo radili i s građanima BiH, a posebno s mladima iz cijele zemlje, za koje smo organizirali brojne sportske susrete i druženja.

•Prije nekoliko dana se pojavila informacija da će doći do smanjenja financijskih izdvajanja za EUFOR. Hoće li to i na koji način utjecati na EUFOR-ovu misiju u BiH?

Vijeće ministara EU-a je u listopadu odlučilo da se nastavi s izvršnom misijom EUFOR-a, te da se već započeta misija na izgradnji kapaciteta i obuci OS BiH također nastavlja i proširuje. Donesena je i odluka da se uspostave regionalne pričuvne snage srednje razine koje bi bile na višem stupnju pripravnosti, ali locirane izvan BiH. Na taj način bili bismo u mogućnosti smanjiti svoje snage u BiH. To je srž diskusije koja se vodi o novom planu koncepta operacija za EUFOR. Trenutačno smo u fazi kada se radi na razvoju toga plana i nikakve odluke još nisu donesene. Rasprava o budućnosti EUFOR-a vezana je uz izradu tog plana. Sve zemlje članice EU-a analiziraju nacrt plana i daju svoje komentare. Sve to treba promatrati u kontekstu ojačane prisutnosti EU-a u BiH, čiji je EUFOR samo jedan dio.

•Hoće li se nastaviti trend smanjenja broja pripadnika EUFOR-a u BiH?

Mi nismo nikada došli u poziciju da moramo djelovati s ciljem smirivanja sigurnosne situacije u BiH. Imajući to u vidu, mogu kazati da je situacija u BiH s vojne točke gledišta sigurna i stabilna. Trenutačno se nalazimo u završnoj fazi vojnog angažmana međunarodne zajednice u BiH i idemo ka konačnom cilju. Što se tiče uvjeta koji su potrebni da bi se došlo do tog konačnog cilja, tu već govorimo o političkim procjenama situacije na terenu. Ja nisam izravno uključen u proces planiranja, ali znam da je cilj tog procesa manja vojna prisutnost u BiH i ne bi me iznenadilo da dođe do redukcije broja vojnika EUFOR-a. Tu se sada postavlja i pitanje odgovora na rizik i u ovom novom konceptu imat ćemo regionalne pričuvne snage koje će biti izvan BiH. Dokle god postoji rizik i opasnost, mi moramo imati mehanizme za odgovor na taj rizik.

•Koliki bi minimalni broj pripadnika EUFOR-a u BiH bio dovoljan za obavljanje misije?

U cijeloj Europi imamo trend smanjenja broja vojnika i zadaća nas generala jest da nađemo način kako izvršavati naše misije sa što manjim brojem snaga. Tu se vraćamo na ovaj novi koncept koji se razvija, gdje ćemo imati minimum snga u BiH, ali i dovoljno raspoloživih snaga izvan BiH. Ova zemlja se nalazi u srcu Europe i ako su naše snage raspoređene u susjedstvu, u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Rumunjskoj ili Bugarskoj, lako ih je rasporediti u BiH. Uostalom, BiH najveći dio granice dijeli s Hrvatskom koja je članica NATO-a i to pojednostavljuje raspoređivanje snaga. No, najvažnija je politička predanost i volja da se podrži BiH, a tu imamo jasne poruke i stavove EU-a. I u slučaju dodatnih ekonomskih problema, Europska unija će ostati uz BiH i podržavati ju. Mi smo puno novca i truda uložili u BiH i ne možemo tek tako otići, a ne možemo dopustiti ni neki negativni utjecaj iz BiH prema našim zemljama.

•Veliki broj bh. građana posjeduje oružje, a tu su i ogromne količine viškova naoružanja. Postoji li u BiH opasnost da to oružje dođe u ruke onih koji su skloni nemirima?

I nas dosta brine ta situacija. EU će iduće godine više novca u okviru IPA fondova usmjeriti u projekte uništavanja viška oružja. U ovoj zemlji ima previše ilegalnog oružja i zato već dugo zagovaramo donošenje jedinstvenog zakona o registraciji oružja, kao što je to slučaj u zemljama EU. Loše je kada naoružanje završi u pogrešnim rukama, ali ne možete uvijek spriječiti takve pojedinačne slučajeve.