TRAGEDIJA

Širokobriješkoj nevjesti su argentinski kriminalci ubili oca

Foto: Stole Lasić
Širokobriješkoj nevjesti su argentinski kriminalci ubili oca
24.06.2010.
u 08:29
Potraga za Margaritom Barbarić čiji je pokojni muž iz Š. Brijega, na čije su imanje prije nekoliko dana upale argentinske bande
Pogledaj originalni članak

“Argentinske bande ubile su prije tri dana punca Ivana Vikića Barbarića, u kući im se javlja nepoznati muški glas, a Margarita se samo jednom javila i samo plače. S njom je i njezina kćerkica Katarina od devet godina...” - dramatičan je sadržaj SMS poruke koju je iz dalekog Phoenixa Večernjakovu novinaru poslao Širokobriježanin Miljenko Mike Barbarić, rođak nedavno preminulog hrvatskog emigranta Ivana Vikića Barbarića, koji se nakon bijega iz bivše Jugoslavije, od 1948. godine skrasio u argentinskom gradu Puerto Iguazu.

Zabrinuta rodbina iz Phoenixa i Širokog Brijega do svoje nevjeste, rođene Argentinke, koju su, nakon likvidacije njezina oca, prema nekim indicijama argentinski kriminalci zajedno s devetogodišnjom kćeri najvjerojatnije zatočili, ne može doprijeti ni telefonskim putem.

Ubojstvo za 100 dolara

“Već pet dana zovemo telefonom, ali se nitko ne javlja ili su jednostavno prekinute telefonske žice. Ne znamo ništa”, poručuje zabrinuta rodbina iz Širokog Brijega. Iako grad Puerto Iguazu, koji graniči s Brazilom i Paragvajem, zbog živopisnih slapova rijeke Iguaze važi kao veliko turističko odredište, vatreni okršaji uličnih bandi i pljačke tamošnji su uobičajen dekor. “Tamo sam živio 1986. godine, a oružane pljačke su svakodnevne. Ubiju čovjeka za 100 dolara, a Barbarićev punac, Margaritin otac, živio je kao nomad, nezaštićen, nije nosio vatreno oružje”, poručuje u svojim porukama iz Arizone rođak Miljenko Barbarić.

Još veću zabrinutost za život nevjeste i njezina djeteta unijela je informacija da se u kući, umjesto njih, javio nepoznati muškarac. “Ne želi pričati o smrti Ivana Vikića Barbarića, sam kaže da su mu ubili punca, a da je on zadužen za čuvanje kuće i obiteljskog imanja”, obavještava nas Miljenko. Koristoljublje je, tvrdi zabrinuta rodbina, motiv za likvidaciju oca širokobriješke nevjeste Margarite Barbarić. “Živio je nezaštićeno, a možda su lopovi računali da je dobio novac poslije smrti zeta Ivana Barbarića, ali još ništa ne znam, to su samo sumnje”, tvrdi Miljenko Mike Barbarić. Iz policijskih krugova još nisu uspjeli dobiti nikakvu službenu informaciju.

Policija nemoćna

I tamošnja policija sa svojim represivnim aparatom nije u stanju zaštititi stanovništvo od napada brojnih kriminalnih skupina. Kriminalni milje ima svoje prste u gotovo svim segmentima argentinskog društva. Spomenimo da tamošnje naoružane bande prekidaju treninge argentinskih nogometaša. Naime, tamošnje bande su igračima ispaljivanjem hitaca u zrak zaprijetili da će ih likvidirati ukoliko ispadnu iz prve nogometne lige. Spomenimo da je preminuli Ivan Vikić Barbarić, suprug Margarite Barbarić, za čiji život strahuje rodbina, prije tri godine posjetio svoje rodno selo Knešpolje kod Širokog Brijega, i to prvi put od 1948. godine kada je, kao ustaški časnik, emigrirao u Argentinu.

 Uz burnu životnu prošlost, koja bi bila dobar predložak za filmski scenarij za pokojnog Ivana Barbarića, veže se još jedan kuriozitet. Naime, u 85. godini života supruga Margarita rodila mu je kćer Katarinu. U razgovoru za Večernjak pokojni Ivan Barbarić otkrio je da se bijegom u šumu spasio od križnog puta i Blieburga. U blizinu Bleiburga rastali smo se od Pavelića, koji nije dopustio da ga dalje pratimo. Otišao je svojim putem s generalom Begićem i sinom Bracom. “Iz engleskog zarobljeništva pobjegao sam u šumu. Sam, nitko mi se nije htio pridružiti. Lutao sam punu godinu dana do Italije, spavao u šumi, smrzavao se, prosio hranu. Čak su me bili zarobili Rusi, jer sam se kretao po zoni koju su oni kontrolirali”, otkrio je tada Ivan Barbarić. Uspio je pobjeći iz ruskog zarobljeništva, nakon čega je, uz pomoć jednog svećenika, iz Rima emigrirao u Argentinu.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.