VELIKAN HERCEGOVINE

Sabrana djela i znanstveni skup o Dominiku Mandiću

Sabrana djela i znanstveni skup o Dominiku Mandiću
22.10.2013.
u 11:18
U četvrtak i petak simpozijem se vraća dio duga velikom franjevcu
Pogledaj originalni članak

Fra Dominik Mandić (Lise, Široki Brijeg, 2. prosinca 1889. - Chicago, SAD, 23. kolovoza 1973.) grandiozni je čovjek, humanist, svećenik, znanstvenik, političar čiji su radovi i angažman do sada ostali razasuti u bogatoj arhivi. No, Hercegovačka franjevačka provincija iz koje je potekao odlučila je na jedan način zahvaliti ovome velikanu. Iz tiska grafično-nakladničke kuće FRAM Zirala su upravo izašla sabrana djela Dominika Mandića na kojima se radilo punih deset godina, a u povodu 40. godišnjice njegove smrti u Mostaru i Širokom Brijegu u četvrtak i petak će se održati znanstveni simpozij na kojemu će o njegovu životu i djelu govoriti 30-ak znanstvenika i uglednika. Sabrana djela su sastavljena od četiri sveska. Prvi svezak ponajviše se bavi hrvatskom nacionalnom poviješću od Crvene Hrvatske u svjetlu povijesnih izvora, Hrvati i Srbi dva stara različita naroda, Hrvatskom zemljom u prošlosti i sadašnjosti te sadrži životopis fra Dominika Mandića. Drugi svezak posvećen je radu o povijesti BiH te državnoj i vjerskoj pripadnosti srednjovjekovlja te etničkoj povijesti. Treći svezak čine knjige iz crkvene povijesti o Bogumilskoj crkvi, franjevačkoj Bosni te duvanjskoj biskupiji. U četvrtom svesku uvrštene su mnogobrojne Mandićeve rasprave i članci objavljeni u raznim domaćim i inozemnim časopisima. Bio je to golemi posao i u izradi su sudjelovali brojni autori. Na znanstvenom simpoziju o radu fra Dominika govorit će, uz ostale, fra Robert Jolić, Ante Čuvalo, Natalija Palac, fra Ante Marić, prof. dr. Ivica Šarac, dr. Ivo Lučić, dr. Ivo Banac...

A Dominik Mandić, po kojemu glasovita gimnazija u Širokom Brijegu danas nosi ime, u Fribourgu je studirao teologiju i stekao doktorat iz crkvene povijesti, gdje je 1912. postao svećenikom. U nekoliko je navrata tijekom II. svjetskog rata iz Rima kritizirao NDH-ove vlasti te pozivao na priklanjanje saveznicima. Najveći dio Mandićeva povjesničarskoga opusa nastao je u inozemstvu, poglavito u SAD-u. Njegov je naglasak bio na starijoj hrvatskoj povijesti, a u tome i na Bosni i Hercegovini.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.