GRADIMIR GOJER

S dva entiteta BiH je nemoguća, najbolje rješenje su 4 velike regije

Foto: VL FOTO
S dva entiteta BiH je nemoguća, najbolje rješenje su 4 velike regije
15.11.2010.
u 08:05
Ravnatelj Narodnoga pozorišta, pisac i redatelj govori o deložaciji kardinala, izborima, entitetu...
Pogledaj originalni članak

Gradimir Gojer je jedan od najznačajnijih djelatnika u bh. kulturnom prostoru, jednako kao redatelj, pisac i društveno angažirana osoba. Autor je brojnih knjiga o društvenim fenomenima i događajima, a u posljednje vrijeme sebe je našao u poeziji. Ravnatelj je Narodnog pozorišta u Sarajevu, a za Večernjak govori o postizbornom ozračju, sudbini multikulturalizma u BiH, trećem entitetu, kao i nedavno uspostavljenoj koaliciji hrvatskih političkih stranaka.

Kao vijećnik Gradskog vijeća Sarajeva nedavno ste uputili otvoreno pismo gradonačelniku Sarajeva Aliji Behmenu u kojem iznosite tvrdnju da se u glavnom gradu BiH vrši sustavan progon katolika, te ste tražili od Behmena da sa službama Grada Sarajeva napravi ozbiljnu analizu “nestajanja katolika s teritorija grada Sarajeva”. Što Vas je potaknulo na ovakav sadržaj pisma koje je u javnosti imalo veliki odjek?


U pismu sam precizno naveo ono što se posljednjih dana događalo s kardinalom Vinkom Puljićem, konkretno stanom koji je u vlasništvu Vrhbosanske nadbiskupije. Taj slučaj je za mene osobno bio vrh piramide negativnih stvari koje se događaju Hrvatima ne samo u Sarajevu nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. A kad kažem vrh piramide, mislim prije svega na niz slučajeva koji koincidiraju s ovom stvari koja se dogodila kardinalu. Naime, na simboličkoj ravni ovo što se dogodilo kardinalu Vinku Puljiću zrcali sve ono što se događa ispod vrha, a to je niz stvari koje opterećuju Hrvate katolike Sarajeva i BiH. U tom kontekstu, kao ključnu stvar koju bih iznio kao negativnost, to je pitanje zapošljavanja. Osobno držim da su segregacijski procesi u BiH prije svega eskalirali na način nezapošljavanja jednog naroda koji je najmalobrojniji, a upravo je na tom planu vlastima bilo najjednostavnije pokazati da misle na sve svoje građane, pa i na svoje građane iz najmalobrojnijeg naroda. Dakle, na toj razini je trebalo pokazati da su vlasti u BiH i u Sarajevu senzibilizirane na neki način, a to se ne libim reći, favorizirati građane hrvatske nacionalnosti iz jednostavnog razloga što je to najmalobrojniji narod. Europska uljudba i njezine uzdanice govore da prema najmalobrojnijem narodu treba pokazati najviše naklonosti. Dakle, to me je najviše potaknulo da napišem pismo. S druge strane, kada sam iz medija vidio mogućnost protjerivanja kardinala Vinka Puljića, jednog od najvećih boraca za državu BiH, to je bio vrhunac kada sam morao na neki način reagirati. Pojedinci su mi čak prebacili da sam preoštro reagirao, no smatram da sam čak bio preblag s obzirom na situaciju u kojoj se Hrvati u BiH nalaze. Nije ovdje samo pitanje kardinalova protjerivanja iz njegova doma, ovaj slučaj ne govori samo o odnosu vlasti nego i o pravosuđu koje nije dovoljno senzibilizirano za sredinu u kojoj živimo.

Možete li konkretno objasniti što ste podrazumijevali pod sintagmom koja se odnosi na analizu “nestajanja katolika s teritorija grada Sarajeva”?


Trenutno na rukovodećim radnim mjestima je zanemariv broj Hrvata, Kada slušate ljude u BiH, posebno intelektualce u Sarajevu, svi će vam reći da su Hrvati najradišniji narod na ovim prostorima, da imaju iznimnu kulturnu baštinu i da mnogi pokazuju senzibilnost za BiH. Kada se to želi i praktično primijeniti, odnosno počnete analizirati koliko doista Hrvata obnaša neku rukovodeću dužnost, onda se vidi da su Hrvati praktično rastjerani sa svojih rukovodećih radnih mjesta. Koliko je meni poznato, pretposljednji direktor neke javne ustanove u Sarajevu bio je direktor veterinarske stanice, koji je otjeran s tog položaja.

Vi ste jedini Hrvat na rukovodećoj dužnosti. Očekujete li i Vi sudbinu spomenutog veterinara?


Točno je da sam jedini Hrvat na rukovodećoj poziciji, pa mi je nedavno jedan moj “kolega” nakon pisma kazao kako sam želio time učvrstiti tu svoju poziciju prije isteka mandata. Naravno, o čovjeku koji je takvu stvar izrekao, ne bih komentirao. No, reći ću jednu stvar kada su u pitanju rukovodeća radna mjesta. Ja se ne borim za Hrvate na rukovodećim mjestima nego za sposobne ljude. Dakle, ne smatram ni za sebe ni za bilo koga drugog da se mora nalaziti na nekom rukovodećem mjestu ako to ne zaslužuje svojim referencama. Ipak, moram naglasiti da vlast mora imati na umu da određen broj rukovodećih radnih mjesta mora pripadati sposobnim Hrvatima.

Hoće li se u tom pogledu što promijeniti nakon formiranja buduće koalicije u Sarajevskoj županiji?

Ne mogu biti vrač da bih govorio što će biti sutra. Želim vjerovati da će ljudi koji su dobili povjerenje građana na izborima, to povjerenje i opravdati. Oni su između ostalog dobili i povjerenje Hrvata, nisu dobili samo povjerenje Bošnjaka i Srba. Jedan od stvari koja me zaintrigirala bio je dogovor između Dragana Čovića i Sulejmana Tihića. Jedna stavka tog dogovora odnosi se na njihovu suradnju, konkretno da će HDZ BiH i SDA uspostaviti vlast od državne do županijske razine. Po toj matrici bilo bi logično da i u Sarajevskoj županiji participiraju Hrvati u vlasti. Po onom što sam do sada vidio, nisam stekao dojam da će Hrvati biti značajnije zastupljeni u županijskoj vlasti u Sarajevu.

Nakon nedavne izjave njemačke kancelarke Angele Merkel da multikulturalizam nije uspio u njezinoj zemlji, što je s multikulturalizmom u BiH?


Multikulturalizam u BiH ima dvije ravni s kojih se može promatrati. Jedna se odnosi na tradicionalni oblik življenja u BiH, a on se bazira na ‘komšiluku’. To je po meni jedina ravan koja funkcionira u BiH. Druga razina, kada je u pitanju multikulturalnost, isključivo je deklarativne prirode, i ona kao takva postala je praksa u BiH. Naime, vlast se trudi pod svaku cijenu zadovoljiti interese stranih dužnosnika kojima su usta puna multikulture, a sve čine na ovom prostoru da iste ne bude. Naime, međunarodna zajednica uvijek ima mehanizam za ugrađivanje nekog osigurača za multikulturu. Bit ću konkretan. Primjerice, kada imamo proces uspostave vlasti na općinskoj, županijskoj ili entitetskoj razni, uvijek u dokumente možete ugraditi takav osigurač koji daje mogućnost da najmalobrojniji narod participira u vlasti. Da je takav osigurač ugrađen na županijskim razinama, primjerice u Sarajevu, Hrvati bi participirali u vlasti. Ovdje mislim na sposobne, ne na one koji će biti ikebane u vlasti.

Kako komentirate rezultate nedavno održanih izbora u BiH?

Osobno držim da se nakon prebrojanih glasova može govoriti o nekim neočekivanim rezultatima na proteklim izborima. Smatram da su neke ekstremno probosanske snage kažnjene na ovim izborima. Ne znam čija je to zasluga, ali znam da je narod u dobroj mjeri okrenuo leđa onim strankama koje su se eksplicitno zalagale za jedinstvenu BiH i koji su željeli prostor BiH kao prostor ravnopravnih građana. To je za mene u neku ruku iznenađenje, premda u nekoj dubljoj analizi sve više nailazim da je tomu doprinijela i ravnodušnost naroda. Naime, narod je umoran od ovih dugih godina kojima niti jedna od vlasti nije ozbiljnije pomicala kotač prema boljoj budućnosti.

Sve učestalije se mogu čuti zahtjevi za uspostavom hrvatskog entiteta u BiH. Kakvo je Vaše stajalište o tom pitanju?

Što se tiče BiH, moje mišljenje je poznato od ranije. Ovakva Bosna i Hercegovina teško može opstati. S dva entiteta BiH je nemoguća, iako se s tim u praksi susrećemo već petnaest godina. Moje osobno mišljenje je da je najbolje rješenje za BiH sustav koji je predložila Biskupska konferencija BiH s četiri velike regije koje bi funkcionirale na ekonomskom i kako je to jednom prigodom istaknuo kardinal Vinko Puljić i na multietničkim principima. Dakle, te četiri regije ne bi bile jednonacionalne i bile bi funkcionalne i ekonomski održive. Držim da su biskupi dobro procijenili cjelokupnu situaciju u BiH, no nažalost malo ih se sluša. Premda mi nije daleko ni logika da se cjelokupni prostor kantonizira. Kada je u pitanju uspostava trećeg entiteta, protiv takvog ustroja sam samo iz razloga što se bojim da treći entitet ne bi dodirnuo teritorij Republike Srpske.

Dakle, Vi podupirete treći entitet ako bi zahvaćao i dio Republike Srpske?


Treći entitet koji ne bi zahvatio i RS, ne bih želio živjeti, jer smatram da bi to dovelo do novog pakla u Bosni i Hercegovini. Ako se treba redizajnirati BiH, podupirem prijedlog biskupa ili u krajnjem slučaju kantonizaciju cijele Bosne i Hercegovine.

Koliko formiranje hrvatskog nacionalnog bloka može utjecati na sva ključna pitanja hrvatskog naroda u BiH?

S jedne strane želim vjerovati da je riječ o pozitivnom koraku, a s druge strane mislim da se vodeći hrvatski političari nalaze pred vrlo ozbiljnim zadatkom. Oni moraju uspostaviti vlast, odnosno delegirati ljude po logici sposobnosti, a ne po logici stranačke pripadnosti. Upravo ta logika sposobnosti mogla bi dovesti do toga da budu vodeći u tijelima vlasti bez obzira na svoju brojnost. To u principu znači, ako bi se postavili na pozicije u vlasti najbolji hrvatski kadrovi, problem majorizacije bi se sveo na najmanju moguću mjeru čak i u ovakvoj situaciji. Mi smo u BiH do sada imali nekoliko veoma uspješnih ministara Hrvata, i kada god su obnašali te dužnosti, nije bilo samo dobro Hrvatima nego i ostalim građanima BiH, ali ni Hrvati nisu bili majorizirani u tolikoj mjeri kao danas. Stoga očekujem, prije svega od Dragana Čovića i Bože Ljubića, da ne budu opterećeni svojim stranačkim kadrovima nego da budu otvoreni prema svakom Hrvatu koji nešto zna i koji može pomoći da ova zemlja koja je i hrvatska krene naprijed.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

MA
MagičniS
13:10 15.11.2010.

Nikakve regije, kantoni i čudesa kod Srba u Srpskoj koji čine 38% stanovništva te nametnute im države i koji imaju 49% teritorije (55% de facto) pod svojom kontolom neće proći. RS je minimum minimuma na koji Srbi pristaju i to u Daytonskom obliku. Svako zadiranje u to vodi direktno ka propasti i ovako klimave državice \"BiH\".

PA
park
16:37 15.11.2010.

Ovaj sa 55% sigurno polupo lončiće , nekako mi to zvuči kao Rašo (alias Dabić) .