Da bi se posvojilo dijete u BiH, potrebno je najmanje četiri do pet godina, što je čak i, prema mišljenju djelatnika centara za socijalni rad, predugo razdoblje. Upravo zbog dužine procesa brojni parovi koji žele usvojiti dijete po okončanju procedure gube pravo na posvajanje jer prijeđu prag dobne starosti koji je zakonom propisan. Naime. Obiteljskim zakonom je propisano da dijete može posvojiti bračni par ili par koji živi pet ili duže godina u izvanbračnoj zajednici u starosti od 25 do 45 godina.
Provjera posvojitelja
Za posvojenje su nadležni općinski i gradski centri za socijalni rad. Prema riječima Zdravke Marić, djelatnice Centra za socijalni rad u Mostaru, koja godinama radi u odsjeku za posvajanje, najprije se treba utvrditi je li dijete podobno za posvojenje, nakon toga slijedi provjera posvojitelja. Ističe kako se prema njezinu iskustvu u BiH vrlo teško dolazi do posvojenja. “Razlog tome je vrlo mal broj djece koja ispunjavaju uvjete za posvojenje. Godine 2007. smo imali četiri posvojenja, a 2008. i 2009., kao ni u ovih jedanaest mjeseci 2010. nismo imali niti jedno dijete koje ispunjava uvjete za posvojenje”, kaže Marić.
Osnovni uvjeti podrazumijevaju da dijete treba biti starije od tri mjeseca, drugi uvjet je da od napuštanja djeteta od roditelja treba proći najmanje tri mjeseca kako bi ono ušlo u sustav za posvajanje, također ne može se posvojiti dijete malodobnih roditelja. Kada su u pitanju zahtjevi bračnih parova za posvojenje, oni u ovaj centar pristižu svakodnevno. “Trenutačno imamo nešto više od 100 aktivnih zahtijeva bračnih parova za posvojenjem djeteta. Bilo tko da podnese zahtjev, mi ga primamo, on se evidentira i čuva se. Primamo zahtjeve bračnih parova s područja cijele BiH”, navodi Marić.
Dug proces posvajana
Proces posvajanja djeteta u BiH skoro je jednako kompliciran i dug kao i u RH, gdje se već godinama vrši pritisak od strane javnosti da se zakon kojim su regulirana posvojenja izmijeni, kako bi se bračnim parovima koji žele posvojiti dijete omogućilo da to pravo ostvare u što kraćem roku. “Iz razgovora s osobama iz Republike Hrvatske koje su željele posvojiti djecu ili rade na posvojenjima došla sam do zaključka da je taj proces usvajanja u BiH jednako dug kao i kod njih”, navodi Marić. Naglašava kako u BiH postoje dvije vrste posvojenja potpuno i nepotpuno.
Ističe kako kod slučaja potpunog posvojenja posvojitelji djeteta ne mogu biti u krvnom srodstvu s djetetom. “Kada je u pitanju nepotpuno posvojenje, onda posvojitelji mogu biti čak i u krvnom srodstvu s djetetom, jer se u tom slučaju ne kidaju veze s krvnim srodnicima”, navodi Marić.Djeca koja zbog sporosti sustva ili pak neispunjavanja zakonpom propisanih uvjeta za posvojenje uglavnom završe u domovima za djecu bez roditeljske skrbi. Iako im je osiguran krov nad glavom život u domovima, za djecu ni približno nije dobar kao u obiteljima koje ih prihvaćaju kao svoje. U tim obiteljima djeci ne nedostaje ljubavi i roditeljske brige.