Dužnička kriza

Nijemci počeli zarađivati i na svom dugu, loše nam se piše

Foto: 'Michael Kappeler/DPA/Pixsell'
Nijemci počeli zarađivati i na svom dugu, loše nam se piše
11.01.2012.
u 07:30
Prvi put u povijesti prodali obveznice uz negativan prinos, ulagači platili Nijemcima da uzmu njihove milijarde.
Pogledaj originalni članak

To je jako loša vijest za Hrvatsku i za zemlje u periferiji – komentar je domaćih analitičara na povijesni događaj na europskom tržištu obveznica.

Njemačka je u ponedjeljak prodala 3,9 milijardi eura šestomjesečnih obveznica uz negativni prinos od –0,0122 posto, što znači da Nijemci više ne plaćaju ni minimalne kamate, već ulagači njima daju premiju kako bi od njih posudili novac. Dana 8. siječnja 2012. prvi su put na službenoj aukciji neke obveznice plasirane uz negativan prinos, što dodatno komplicira odnose u eurozoni. Nijemce odavno prozivaju da su profitirali na dužničkoj krizi jer je pala cijena njihova duga, a sad više ne plaćaju ni minimalne kamate. Na aukciji u prosincu prinos na njemačke obveznice bio je simboličnih 0,001 posto.

Ne daju bankama

– Negativna premija na njemačke obveznice upućuje na to da su investitori spremniji izgubiti mali dio glavnice i uložiti u sigurno nego plasirati negdje drugdje i preuzeti bilo kakav rizik. Ulagači se naročito suzdržavaju od plasiranja bankama na novčanom tržištu – komentira analitičar ST investa Stipe Laća.

Italija je prije nekoliko dana prodala desetogodišnje obveznice uz 7 posto premije, dok je ovotjedni izlazak najveće talijanske banke na tržište Unicredita drastično spustio vrijednost njezinih dionica.

Nakon kraćeg zatišja, Talijani ponovno proživljavaju krizu jer ove godine moraju refinancirati najviše duga od svih europskih država – oko 430 milijardi dolara.

Kreditna agencija Fitch jučer je najavila je da će za nekoliko europskih zemalja, uključujući i Italiju, do kraja ovog mjeseca najvjerojatnije spustiti kreditni rejting za jedan ili dva stupnja. Već je ranije Fitch predvidio negativne izglede za Italiju, Španjolsku, Belgiju, Irsku, Sloveniju i Cipar. Hrvatski će rejting, prema najavama, doći na red tijekom ožujka.

– Tehnička vlada u Italiji uspjela je mjerama štednje smanjiti cijenu zaduživanja, ali to je bio kratkoročni uspjeh. Italija sada plaća cijenu zanemarivanja reformi, slično kao i druge zemlje, među kojima je i Hrvatska – ističe ekonomist Željko Lovrinčević.

Bijeg kapitala u njemačke obveznice tumači kao uvjerenost ulagača da će se prilike u većini europskih zemalja pogoršati, posebno na jugu i jugoistoku Europe.

– Loše je to za Hrvatsku jer povećava vjerojatnost rušenja kreditnog rejtinga i traži još hrabriji iskorak u konsolidaciji javnih financija i provođenju reformi. Ili to ili hitno sklapanje aranžmana s MMF-om – kaže Lovrinčević, koji za ovu godinu u Hrvatskoj očekuje recesiju i gospodarski pad, za razliku od Vlade, koja optimistično najavljuje rast od 1 posto.

– Neodgovorno je zabiti glavu u pijesak i pripremati proračun na osnovi nerealnih projekcija. Bilo je takvih poteza i prije, nadam se da je takvo ponašanje prevladano – kaže Lovrinčević.

Paralelno s povijesnim plasmanom njemačkih obveznica tržište Europske unije bilježi još jedan neslavni rekord: umjesto da posuđuju novac tvrtkama, banke ih drže u trezorima Europske središnje banke, gdje se ovaj tjedan nalaze rekordne 464 milijardi eura. Vjeruje se da će idući tjedan biti više od 500 milijardi.

Paket za regiju

– Likvidnost koju osigurava ECB ne ulazi u ekonomiju, već završava na njezinim računima, što znači da se ne pokreće investicijski ciklus. Periferne će ekonomije i države dodatno trpjeti zbog toga – upozorava Lovrinčević te sugerira Vladi da poradi na stvaranju zajedničkog financijskog paketa za regiju.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.