Stranački prebjezi nisu specifičnost samo bosanskohercegovačke političke scene. Slične situacije imamo i u drugim mladim demokracijama u jugoistočnoj Europi. Novina je što u zadnjih nekoliko godina bh. stranke napuštaju pojedinci, ali ne kao ranije da bi osnovali nove stranke, nego uglavnom da bi (barem neko vrijeme) djelovali kao “neovisni” dužnosnici.
Osipanje kadrova
Od zadnjih općih izbora dogodilo se barem dvadesetak takvih slučajeva koji su umnogome utjecali i na odnos snaga u parlamentima i vladama. Slučaj Desnice Radivojevića je svakako najviše spominjan, ali nije jedini primjer dužnosnika koji je odlučio napustiti stranku u prvoj polovini mandata. Skoro svakodnevno stižu nove informacije o promjeni odnosa snaga unutar federalnog i županijskih parlamenata. U Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine SDA je osigurao dvotrećinsku većinu u bošnjačkom klubu zahvaljujući “odmetnicima” iz SDP-a. SDA blokira uz pomoć Hanke Vajzović i Ekrema Prošića, koji su bivši esdepeovci, blokira smjenu aktualne Vlade FBiH. Ima najava da će još jedan esdepeovac u Domu naroda Zoran Jovanović tražiti stranačku ispisnicu. Slično osipanje kadrova, ali u Zastupničkom domu, doživjela je Stranka za BiH. Safet Halilović i Spomenka Mičić su odmah nakon izbora objavili da prelaze u neovisne zastupnike, a SBiH je prije dva mjeseca ostao i bez cijelog kluba zastupnika u sarajevskom županijskom Parlamentu. Četvorka predvođena Besimom Mehmedićem trenutno djeluje potpuno neovisno od bivše stranke. U Tuzlanskoj županiji, pak, probleme ima SBB. Nakon što je vrh stranke iz članstva isključio zastupnika u županijskom parlamentu Saliha Šabovića, stranačke redove napustio je još jedan zastupnik Alija Azabagić. Ipak, prvi poslijeizborni prebjeg 2010. godine zbio se na hrvatskoj političkoj sceni, kada se bivši član Predsjedništva HDZ-a 1990. i nekadašnji predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine priklonio HSP-u. Za dobro odigranu ulogu u uspostavi aktualne federalne Vlade Krešić je nagrađen pozicijom izaslanika u državnom Domu naroda. Bilo je i drugih prelazaka između hrvatskih stranaka, ali uglavnom na nižim razinama vlasti pa samim tim nije bilo ni većeg utjecaja tih transfera na politička zbivanja na državnoj i federalnoj razini.
Situacija u RS-u
Na političkoj sceni u Republici Srpskoj kadrovskih turbulencija bilo je uglavnom u oporbenim strankama, pa je tako Demokratska partija Dragana Čavića odmah nakon izbora ostala bez jednog od tri zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Problema je bilo i u PDP-u, dok nakon neuspjeha na zadnjim lokalnim izborima tek treba očekivati odlaske nezadovoljnika iz nekih stranačkih odbora SNSD-a. Nešto ranije do raskola je došlo u SDS-u te među radikalima i naprednjacima. Ako aktualni trendovi budu nastavljeni, za očekivati je da se do kraja sadašnjeg izbornog ciklusa, odnosno do 2014. godine, dogode i nova kadrovska osipanja, posebno u strankama kojima trenutno ne ide baš najbolje.